Ekonomat
katalog proizvoda

Spašavanje iz dubina i visina

Udžbenik Sanjina Blaževića i Marija Paluha na temu spašavanje iz dubina i visina.

Opširnije

60,00 kn

Posavec: Zaštitne naprave za disanje

Udžbenik autora Zlatka Posavca Zaštitne naprave za disanje namjenjen za specijalnost

Opširnije

50,00 kn

Prirucnik-vatrogasac

Grupa autora, Priručnik za osposobljavnaje vatrogasaca; udžbenik za osposobljavanje za zvanje ispitani vatrogasac

Opširnije

25,00 kn

Strojar u vatrogastvu

 

Opširnije

50,00 kn

Vatrogasni oglasnik

Imenik

Košarica

Linkovi

	Vlada Republike Hrvatske
	Ministarstvo unutarnjih poslova
	Ministarstvo obrane RH
	DUZS
	Hrvatski crveni križ
	Hrvatske šume
	Vatrogasni portal
	Udruga profesionalnih vatrogasaca Hrvatske

PRIRODA NA KOLJENIMA

01.12.2011

Stotine stanovnika bježe s poplavljenih područja u  Australiji, a  vlasti strahuju od početka bolesti i nestašica hrane. Bujični povodnji što su pogodili padine planinske regije sjeverno od Rio de Janeira, uzrokovani nevjerojatnim pljuskovima (u samo nekoliko sati palo je više kiše nego što prosječno padne u mjesec dana), proglašeni su najtežom prirodnom katastrofom u povijesti države. U Šri Lanki bujice su tako jake da je nakon povlačenje vode na drvetu pronađeno mrtvo mladunče slona. U poplavama su poginule stotine ljudi i tisuće životinja - stoka, bivoli i slonovi. Dijelovi Šri Lanke i Filipina su potpuno pod vodom, koja negdje doseže do krovova kuća.

Poplave su rezultat vremenskog fenomena La Niña, koji nastaje hlađenjem površine ekvatorijalnog područja Tihog oceana (do deset metara dubine). Ovogodišnja „malena djevojčica“ najjača je u nekoliko desetljeća i, prema riječima Davida Jonesa iz australskog meteorološkog instituta, među najjačima u proteklom stoljeću.

Po podacima američke vlade, prošla je godina zajedno s 2005. najtoplija u povijesti i najmokrija otkad se bilježe podaci, što pokazuje da je hidrološki ciklus iznimno aktivan. Dolazi do jakog isparavanja, što uzrokuje ogromnu količinu padalina, a sve podržava razmišljanje o tome da globalno zagrijavanje dovodi do ekstremnih vremenskih prilika.

Strah od velikih voda  - Polovica svjetske populacije do 2025. živjet će u područjima podložnim naletima oluja i drugih ekstremnih vremenskih događanja najvjerojatnije vezanih uz klimatske promjene, kaže nedavno izvješće World Water Foruma. Iz desetljeća u desetljeće povodnji se ne prestaju umnožavati (između 1950. i 1998, sa šest slučajeva u pedesetim godinama, sedam u šezdesetim, osam u sedamdesetim, 18 u osamdesetim i 26 u devedesetim; između 1971. i 1995, pogođeno je više od 1,5 milijardi ljudi širom svijeta, ubijeno 318.000 i ostalo bez krova nad glavom njih 81 milijun). Najgore je pogođen Bangladeš kada je u travnju 1991. smrtno stradalo 140.000 ljudi. U 2002, više od 16 milijuna ljudi su bili žrtve poplava, a više od 4.200 stradalnika u svijetu je pomrlo.

Najviše poplava zadesi Aziju, ali ni ostatak svijeta nije pošteđen rizika – sjetimo se samo razarajućih povodnja prošlog ljeta u srednjoj Europi, pa i kod nas. Nasuprot tome, rekordne su suša također u porastu, osobito u Africi, sa i do 45% smrtnih slučajeva između 1992. i 2001, zbog suše i gladi.  Ove su pojave nedostatka vode posebno pogodile dijelove zapadne Afrike u 2002, ali i Australiju. U ovoj zemlji, New South Wales  zabilježio je najniže padavine u svojoj povijesti. Suša  je uzrokovala ozbiljne šumske požare i prouzročila znatne gubitke na usjevima i stoci.

Multiplikacija ekstremnih vremenskih događaja mogla bo  biti preteča klimatskih promjena, navodi se u izvješću.

Katastrofe su puno manje razorne ako su na vrijeme poduzmu preventivne mjere. "Dolar odvojen za prevenciju u stanju je uštedjeti četiri dolara utrošena za saniranje šteta i može spasiti mnoge živote“. Tako je, poučena prethodnim iskustima, metropola Bangladesha Dhaka na vijeme poduzela mnoge mjere kako bi se spriječilo poplave iz devedesetih godina. Cikloni i poplave u 2001. i 2002, slične siline onih iz 1991. pokosili su manje od 200 duša.

Svjetski forum za vodne resurse, uz potporu Svjetske banke i UNESCO-a  sa sjedištem u Marseilleu, organizira ove godine po treći put (Kyoto, 16-23 ožujak), radni skup kojem će se odazvati oko 10.000 delegata, ministara i visokih dužnosnika, predstavnika nevladinih organizacija, industrijalaca i vodeprivrednih profesionalaca. Oni će posebnu pažnju posvetiti zatečenom odnosu između klimatskih promjena i vode, a summit će završiti sa zaključnom izjavom ministara za zaštitu okoliša odazvanih država s pet kontinenata.

AUSTRALIJA: Poplave „biblijskih razmjera“
Tisuće Australaca novu su godinu dočekale u evakuacijskim centrima nakon što je zbog najgore poplave u posljednjih 50 godina pola savezne države Queenslanda završilo pod vodom. Na tom se području izlilo šest rijeka s daleko najvećim porastom vodostaja u posljednjih pet dekada. Oko 200 tisuća ljudi moralo je napustiti svoje domove u 22 poplavljena grada i naselja zbog obilnih kiša koje bez prestanka padaju od Božića i preplavile su područje veličine Francuske i Njemačke zajedno. Stanje prirodne katastrofe proglašeno je u 38 okruga. Andrew Fraser, zamjenik premijera Queenslanda, izjavio je da se radi o poplavi 'biblijskih razmjera'.

Gotovo cijela sjeverno-istočna Australija i dio južne se suočava s poplavama "bez presedana". Također, više od tisuću ljudi su evakuirani helikopterom u posljednjih nekoliko dana. I više tisuća priprema se za novo podizanje vodostaja u oblasti Emerald, Bundaberg i Rockhampton u Queenslandu.
  
Dužnosnici strahuju od izbijanja bolesti zbog truljenja životinjskih lešina, zagađene vode i nedostka hrane za odsječene stanovnike. Vlasti im pokušavaju dobaviti namirnice i druge higijenske potrepštine zračnim putem.  Premijer Queenslanda upozorio je da kriza može trajati nekoliko dana ili tjedana, dok su stotine ljudi već potražili sklonište u centrima socijalne pomoći. On također procjenjuje trošak poplava za nekoliko milijardi australskih dolara, ali će se tek prava šteta moći procijeniti nakon povlačenja vode.

Viša sila - Obilne kiše koje danima padaju u tom poljodjelnom i rudarskom području nanijela je ciklona nazvana Tasha. Rudarske kompanije Rio Tinto, BHP Billiton i Anglo American zatvorile su okna zbog "više sile" u nekoliko rudnika uglja, dok su usjevi pamuka i šećerne trske posve potopljeni pod vodom. Spasilačke službe ponajviše su usredotočene na grad Rockhampton, sa sto tisuća stanovnika, gdje se rijeka Fitzoy izlila iz korita i predstavlja prijetnju za nekoliko tisuća kuća.

Vlasti su također upozorile na pojavu morskih pasa tigrova što su u blizinu pogođenih naselja doplivali s oceana, vrlo otrovnih zmija što se uvlače u kuće i krokodila, koji su se tu iznenada našli daleko izvan svojih prirodnih staništa.  Željeznički putevi i ceste su oštećeni, a zračnoj luci Rockhampton, 650 km sjeverno od Brisbanea, prijeti zatvaranje.

U Brisbaneu, glavnom gradu Queenslanda, zabilježen je najkišovitiji prosinac u više od 150 godina. Na prijelomu dviju godina, kad se ostatak svijeta radovao u Silvestarskoj noći, stanovnici tog trećeg po veličini grada u Australiji strepili su od nadolaska vodnog vala, koji je rušio sve pred sobom dobrih desetak dana nove godine – samo 10. siječnja, u iznenadnom novom nadolasku bujičnog povodnja u Queenslandu poginulo je najmanje osam, a nestalo 72 osoba!

Vlasti odašiljaju poziv za pribran odlazak na zagušenim prometnicama, dok se rijeka što teče kroz grad izlijeva iz korita na nekoliko mjesta.  U međuvremenu, policija je uhitila tri tinejdžera koji su pokušali krenuti na put dug tridesetak kilometara nizvodno od Brisbanea na zračnim jastucima – koje li nepromišljene i opasne avanture!

Počast mladom junaku - Pogreb 13-godišnjeg dječaka kojeg je odnijela poplava  održan je u srijedu 19. siječnja u mjestu Toowoomba. Stotine ljudi prisustvovalo je tužnom ispraćaju Jordana Ricea i njegove majke Donne, koja se također utopila. Zarobljeni u njihovom vozilu, majka i dvoje sinova uspjeli su se tek popesti na krov automobila. U trenutku kad se autu uspio približiti čovjek držeći se za konopac, vodni je val odnio ženu i starije dijete, tako da je tek uspio spasito desetogodišnjeg Blakea. Kasnije je ispričao kako je mladi Jordan inzistirao da najprije pokuša spasiti njegovog mlađeg brata.

Pojas poplavnih kiša širi se prema jugu, a povodanj prijeti i državama Victoria i New South Wals. Što reći zaključno, nego da je kontinent doživio pravu katastrofu. Nakon godina suše, država Queensland na sjeveroistoku Australije, sada je suočena s  poplavama bez presedana. Više od četrdeset gradova jednostavno „pliva“ u jezerima vode,  a krhkoj ekološkoj ravnoteži Velikog koraljnog grebena, jedinstvenog svjetskog rezervata uz istočnu australsku obalu prijete nanosi tona smeća i pesticida. Premijerka Julia Gillard uputila je apel za solidarnost, najavivši da će vlada za pomoć stradalima izdvojiti milijun australskih dolara (770.000 eura). Stručnjaci procjenjuju da bi se gubici u agrarnom i rudarskom sektoru zbog poplava mogli popeti na sedam milijardi australskih dolara (5,4 milijarde eura).

OKVIRIĆ
"Vrijeme je da djelujemo!“
Prirodne su nepogode, bilo nesmiljeni požari busha na jednom (južnom) dijelu kontinenta, ili, pak, gotovo istovremene kišne oluje na drugom (sjevero-istočnom), problem od nacionalnog značaja. „80% australskog stanovništva živi duž obala, i ova koncentracija ljudi i infrastrukture nas čini posebno osjetljivima na učinke klimatskih promjena", potcrtava se u jednom parlamentarnom izvješću objavljenom krajem listopada 2009. „Velike mijene plima i oseka, oluje, zapljuskujući valovi, poplave i klizišta – bit će sve to učestaliji događaji“.

Prema znanstvenim istraživanjima, razina mora mogla bi porasti za 1 metar do 2100, pa će njegovo preplavljane „pojesti“ gotovo  50 do 100 metara australske obale u prosjeku. Podsjećajući da su svi veći gradovi nalaze na obali, a rast stanovništva u neurbanim primorskim područjima je dva puta veća nego na ostatku kontinenta, tekst poziva na hitnu akciju, odašiljajući 47 preporuka, uključujući i zabranu širenja razvoja izgradnje nekretnina u najranjivijim područjima, te nukanja pojedinih zajednica i naseobina na pomicanje prema unutrašnjosti kontinenta.  Još jedna glavna briga je invazija slane vode koja kontaminira podzemne vode, poljoprivredno zemljište, rezerve pitke vode, floru, faunu i obalne ekosustave. Međutim, prema Maplecroftu – specijaliziranoj tvrtki za procjene rizika - Australija ne treba suviše strahovati jer, premda su stvarne opasnosti za okoliš prisutne, zemlja je dovoljno razvijena da se s njima nosi ...

BRAZIL: Apokaliptična smrt ispod naslaga blata
Kad je padalina u izobilju na brdovitom reljefu, šumovite padine u stanju su zadržati dio voda što teku prema dolini. U odsutnosti vegetacije, drveća, lišća i korijenja, formirani potoci kiše nemaju više prepreka, pa načimlju ogoljelo tlo, stvarajući vodom zasićene pukotine iz kojih se, kao neka vrsta sniježne grude pri lavinama, rađaju klizišta i slijeganja. Ako im se na putu nađu načičkani kućerci, evo katastrofe.  Nekontrolirana i anarhična urbanizacija grozdova prigradskih padina Rio de Janeira lišila je njihove nesretne stanovnike svake prirodne zaštite.

Tragičan rezultat ovosječanjskih masovnih stradanja naroda u bujicama blata devastiranih padina, što brišu sve pred sobom, jest najmanje 740 ljudi ubijenih, živih zakopano u brda odrona. Dok pišemo ovaj članak, spasioci nastavljaju potragu kako bi pronašli bar neke žive od stotina nestalih.

Nekih 1.500 spasitelja, uključujući i 700 vojnika uz potporu dvadesetak helikoptera, pretražuju teren u potrazi za preživjelima. Tjedan dana nakon olujnih kiša raspoređuju se po još uvijek nepretraženim naseljima; helikopterskim desantom pristižu i prvi vojni liječnici pa, kao u nedostupnim predjelima Poço Fundo na lokaciji Sao Jose do Rio Preto Vale, pristupaju užurbanom cijepljenu djece i odraslih protiv tetanusa i difterije.

Suočena sa svojom prvom krizom, jer je vođenje države preuzela 1. siječnja, predsjednica Dilma Rousseff leti iznad stradalih područja u posjetu, između ostalih, i naseobini Nova Friburgo, jednom od neformalnih lokaliteta stravičnih odrona, beznando utvrđujući da nije samo priroda uzrokom teških stradanja, već i progledavanje kroz prste širenju improviziranih naselja „divlje“ gradnje u podnožjima planinskih padina. "Stanovanje u tako rizičnim područjima prije je pravilo nego izuzetak u Brazilu", rekla je Dilma Rousseff na povratku u Rio de Janeiru. "Kad nema socijalne stambene politike, gdje da žive ljudi koji ne zarađuju više od polovice zakonom propisane minimalne plaće?" upitala je.

Životno ugroženi stanari favela – U zemlji koja se često suočava s prirodnim nepogodama uzrokovanim obilnim tropskim kišama, svi su gradovi u Brazilu na atlantskoj obali ugroženi, prije svega zbog anarhije što vlada u politici urbanizacije. Svi elementi ugroze odavno su „snimljeni“. Ljetni pljuskovi su predvidljivi po definiciji. Tzna se da poplave vrlo često odnose žrtve. Ulaganja u tehnike meteoroloških predviđanja dijelom bi, dakako, mogla riješiti problem, ali ilegalna okupacija zemljišta u urbanim područjima presudna je u determiniranju njihove otpornosti na vremenske neprilike. "Sve dok nema pravog urbanog planiranja, državne intervencije i nadzora gradnje u pogibeljnim područjima, ljetne će kiše i bujice  ostati sinonim za klizišta, poplave i smrt", inzistira Mauricio Ehrlich, profesor primjenjene geologije pri COPPE, visokoj građevinskoj školi federalnog sveučilišta u Rio de Janeiru.

"Nije da im treba zabraniti gradnju na padinama“, kaže on. „Problem je obično u tome što su stanovnici tih područja siromašni i nemaju tehničku podršku. No, sasvim je moguće kvalitetno i sigurno graditi u tim područjima, ali je neophodno da pravilno interveniraju društvena tijela čiji je zadatak da planiraju, odobravaju i konačno socijalnim mjerama sufinanciraju rast tih grozdova naselja, a tek onda građevinski genij i operativa. A što se stvarno događa? Godinama država djeluje kao da ništane vidi! "

Kako ističe narečeni stručnjak, teritorij koji je naseljavan nekontrolirano i bez primjene građevinskih znanja u pogledu statike i općenito sigurnosti nastalih zdanja na trusnom području, čiju komunalnu strukturu ne prate municipalne službe, niti itko odgovara za njihov „divlji“ nastanak, ne može biti nego polovično rješenje.

Anarhično bujanje favela (tih divljih kućeraka siromašne prigradske populacije, čiju većinu - 70% čine crnci i melezi, a voda za piće im je jedan od najvećih problema; često faveladorsi buše cijevi gradskog vodovoda kako bi došli do vode; i pored teških uvjeta života i siromaštva, upravo iz favela potiču najpoznatije škole sambe u Riju, a u njima su odrastali i neki od najpoznatijih brazilskih, ali i svjetskih nogometaša: Pele, Ronaldo, Rivaldo, itd) , zaboravljenih desetljećima od strane vlasti, postalo je tako neprijatelj njihovih korisnika u prigradskim dijelovima gradova na atlantskoj obali s brzim i velikim prirastom populacije i stambenih naselja, kao što su Sao Paulo, Rio de Janeiro, Espirito Santo ...

Stješnjeni u ovim nepodobnim prostorima, u sendviču između mora i planine, čiji reljef čini idealan temelj za formiranje jakih kiša tijekom najtoplijih dana u godini, stanovnici tih trošnih i na brzinu sklepanih kućeraka „permamentno su podvrgnuti najvećoj mogućoj pogibelji od kišnih bujica i odrona erodiranog zemljišta kao posljedice sve češćih i intenzivnijih nepogoda potaknutih aktualnim klimatskim promjenama", zaključuje Mauricio Ehrlich.

U travnju 2010. Rio de Janeiro je već proživio jednu od najgorih prirodnih katastrofa u svojoj povijesti. U manje od deset dana poginulo je 250 ljudi, a više od 4.000 ostalo bez krova nad glavom. Bez oklijevanja, istraga o tragediji zaključila je da su gotovo svi stradali od klizišta u područjima gdje su kuće građene bez dopuštenja.

Da se netko temeljitije i odgovornije bavio tim prosuđivanjima, nitko se od onih što su poginuli ne bi smio ikada nastaniti na ovim prostorima, ili barem ne u kućama izvedenih izvan svih regula o pouzdanoj gradnji ili izvan svake pameti onih koji su prešutno odobravali njihovo nastajanje – a tu je država itekako imala svoje prste. U najteže pogođenim slučajevima, kao primjerice Morro do Bumbo, u mjestancu  Niteroi, 87 poginulih osoba jedne favele zahvatila je lavina smeća i drugih otpadaka što je za sobom u ambis povukla kišna bujica, usprkos što su u njihovom okolišu prethodno poduzimane populističke mjere uređenja prostora i asfaltiranja puteva.  No, pokazalo se i ovaj puta da pseudo-urbanistički zahvati u prostor, koji jednostavno nije prije toga promišljeno pripremljen za ozbiljnu stambenu gradnju, još više pospješio stradanja nesretnog puka i, na neki način, postao sinonimom „otpisanih“ u nepogodama s lako predvidljivim posljedicama.

U nedostatku odgovornosti države glede neplanske gradnje, ipak će korisnima favela biti potrebno (samo)poduzeti neke praktične mjere za ograničenje šteta u vrijeme jakih kiša, dok se definitivno ne riješi njihov problem. Prefektura Rija nastoji uvesti sustav kolektivne uzbude kao najbrži i najučinkovitiji način da se upozori ljude od mogućih rizičnih klizišta. Dvije tisuće agenata programa Saúde da Familia (obiteljskog zdravlja), organizirano je u 300 ekipa za djelovanje u 79 favela. Svaka od njih opremljena je mobilnim telefonom za slanje i primanje SMS poruka. Budući da žive u blizini opasnih područja, a neki od njih čak i ugroženim favelama, ti su službenici i sami odgovorni za prenošenje upozorenja građanima.

"Naša je glavna misija odlazak u favele radi informiranja njihovih stanovnika, ali i stvaranja grupa za samozaštitu“, pojašnjava pukovnik Sergio Simões, zamjenik gradskog povjerenika civilne zaštite u Riju. Surađujemo s društvenim i vjerskim vođama, što nam omogućuje stvaranje ogromne mreže u kojoj komunikacija teče u oba smjera: ugroženom stanovništvu šaljemo upute i savjete korisne za njihovu sigurnost, a oni nam mogu reći kakva im je pomoć potrebna".

Procjena: više od tisuću smrtnih slučajeva? - Broj žrtava jakih kiša u blizini Rija mogao bi premašiti 1.000, prema zadnjim službenim podacima civilne obrane i ministarstva zdravstva, objavljenih u petak 21. siječnja, koji su potvrdili 759 mrtvih i 400 nestalih. Najviše pogođena naselja su Nova Friburgo sa 365 žrtava, i Teresopolis sa 308 poginulih, no tragična bilanca mijenja se iz sata u sat kako spasioci iznose tijela pomrlih iz mora blata što je prekrilo dijelove te brdovite regije.

Očajni ljudi suočavaju se s kaosom i nestašicom, opasnosću od epidemija kao što su hepatitis i leptospiroza. Tajnica odjela za zdravstvo komune Teresopolis, Solange Sirico, upozorava ljude da ne piju zagađenu vodu iz česmi, prizivajući promptne donacije medicinskih pomagala i odaziv liječnika volontera. Vlasti izvještavaju o gotovo 14.000 novih beskućnika u ovom poljoprivrednom kraju, gdje se vrhovi „divlje“ naseljenih proplanaka dižu i do 2200 metara nadmorske visine.

S obzirom na ozbiljnost situacije, savezna vlada je objavila pomoć od 460 milijuna dolara za financiranje prvih potreba u obnovi života. Nažalost, veličina pogibelji je takva da će se konačna ukupna cijena sanacije postradalih predjela vjerojatno umnogostručiti, slično kao u Australiji, na nekoliko milijardi dolara. Brazilska predsjednica proglasila je obilježavanje tri dana nacionalne žalosti, dok domaći mediji govore o najvećoj prirodnoj katastrofi koja je ikada pogodila tu veliku zemlju, daleko poraznijoj od one iz zlosretne 1967. Nimalo utjehe očajnim preživjelim stradalnicima ne daje procjena Svjetske meteorološke organizacije da će La Niña najvjerojatnije potrajati dobar dio prvog tromjesečja 2011. godine. (am)

OKVIRIĆ
Brazil namjerava ojačati sustav uzbunjivanja na prirodne nepogode
Nakon poplava i klizišta koja su opustošili zemlju, Brazil planira užurbanu uspostavu nacionalnog sustava uzbude protiv prirodnih nepogoda i sprječavanja šteta.
Sustav će se sastojati od meteorološke opreme, kao što su radari i pluviometri za poboljšanje sposobnosti predviđanja ekstremnih vremenskih uvjeta, te drugi alarmni instrumentariji za upozorenja osoba koje žive u nepriličnim naseljima. Osim toga, geofizička istraživanja namijenjena identificiranju rizičnih područja provodit će se osmišljeno, a prema riječima brazilskog ministra znanosti i tehnologije, Aloizia Mercadanteove, ona bi trebala biti djelomično dovršena do polovine lipnja.  "Procjenjujemo da u zemlji postoji oko 500 visoko rizičnih područja, gdje je smješteno oko 5 milijuna ljudi, a 300 od njih je sklono poplavama i urušavanju“. (CatNat, 18/01/ 2011)

Ante Mamić

Povezani postovi

IZ DRUGIH MEDIJA

 

VATROGASNA MLADEŽ

KUP HVZ 2012

VATROGASNA ŠKOLA

VATROGASCI

VPN Telefonija

Humanitarne akcije

Vatrogasci savjetuju

 

Himne

	Vatrogasna Himna
	Državna himna