Ekonomat
katalog proizvoda

Spašavanje iz dubina i visina

Udžbenik Sanjina Blaževića i Marija Paluha na temu spašavanje iz dubina i visina.

Opširnije

60,00 kn

Posavec: Zaštitne naprave za disanje

Udžbenik autora Zlatka Posavca Zaštitne naprave za disanje namjenjen za specijalnost

Opširnije

50,00 kn

Prirucnik-vatrogasac

Grupa autora, Priručnik za osposobljavnaje vatrogasaca; udžbenik za osposobljavanje za zvanje ispitani vatrogasac

Opširnije

25,00 kn

Strojar u vatrogastvu

 

Opširnije

50,00 kn

Vatrogasni oglasnik

Imenik

Košarica

Linkovi

	Vlada Republike Hrvatske
	Ministarstvo unutarnjih poslova
	Ministarstvo obrane RH
	DUZS
	Hrvatski crveni križ
	Hrvatske šume
	Vatrogasni portal
	Udruga profesionalnih vatrogasaca Hrvatske

PRIRODNE NEPOGODE: Serija tornada poharala Ameriku

01.12.2011

Kako objasniti ovogodišnju proljetnu pojavu smrtonosnih zračnih vrtloga na tlu SAD-a? (naziv jedne od najsilovitijih pojava u prirodu potječe od španjolske riječi tornar što znači okretati) . Za tjedan dana, ne manje od 300 tornada pogodilo je jugoistočne države kontinenta. Ako je ovo područje i naviklo na takve ekstremne vremenske uvjete, proljeće 2011. ostat će zabilježeno po, rekli bismo, dosad nenadmašenom  rekordu.

Uz broj najmanje 354 mrtvih, izvanredno stanje proglašeno je u devet država (Alabama, Arkansas, Kentucky, Mississippi, Missouri, Tennessee, Oklahoma), a jezoviti prizori ruševina i pustoši što su se pružali u nedogled, svjedoče o oluji koja se, prema podacima „skinutih“ s AccuWeather stranice, slobodno može proglasiti jednom od najsmrtonosnijih prirodnih katastrofa u SAD-u od uragana Katrina u 2005. (1 500 smrtnih slučajeva) i tornada iz travnja 1974. (310 poginulih osoba).

Kako nastaju tornada? – Prema definiciji iz knjige Glossary of Meteorology iz 1959. godine tornado je "bijesni rotirajući stup zraka u dodiru je s tlom, a nastaje kao privjesak cumuliformne naoblake, najčešće već izdaleka uočen i „najavljen“ lijevkasti oblak".

Tornada su vrtlozi izuzetno snažnih vjetrova, što nastaju gomilanjem olujnih oblaka  (cumulonimbusa), protežući se sve do površine zemlje (ili mora). Proizlaze iz sudara hladnog zraka gornjih slojeva troposfere i toplog vlažnog zraka nižih slojeva atmosfere. Dvije se neizmjerne mase ne miješaju, ali se vrte jedna oko druge, stvarajući vrlo jak vjetar. U slučajevima kad su pojačane njegove varijacije u snazi ​​i smjeru na različitim visinama - što neki eksperti zovu „prekrajanjem“ vjetra – iznad se naših glava vrtoglavo zbivaju burni poremećaji rotacijskih pokreta uskomešane mase, stvarajući vrtlog, to jest usisni zračni „lijevak“.

Intenzitet – U pravilu, tornada prosječno traju svega desetak minuta, dovoljno dugo da, premještajući se „olujnom“ brzinom od  50 do 100 km/h, iza sebe ostave istinski „dar-mar“. Promjer njihova vrtloga varira od nekoliko desetaka do više stotina metara. U ekstremnim slučajevima, gibanje vjetra može postići brzinu i do 500 km/h, s „lijevkom“ širokim u svojoj bazi i do nekoliko kilometara. Tada tornado potraje i  nekoliko sati.

Oni se mjere Fujita ljestvicom (nazvanoj po japanskom meteorologu Tetsuyi Fujiti, koja služi za stupnjevanje tornada prema učinjenoj šteti i povezivanju dodijeljene kategorije s pretpostavljenom brzinom vjetra), utvrđenoj 1971. u šest stupnjeva - više prema dramatičnim posljedicama i oštećenjima izazvanih na humanim strukturama nego na temelju same snage vjetra.

Zašto se često javljaju na tlu SAD-a? – Sjedinjene Države svake godine pogodi oko stotinjak što manjih, što većih tornada. Oni obično nastaju u proljeće, nakon sudara nadolazećih suhih i hladnih struja sa Sjevernog pola u slojevima desetak kilometara iznad razine mora, i toplog, vlažnog zraka iz Meksičkog zaljeva na mnogo nižoj nadmorskoj visini. Konfiguracija gorja Stjenjak na zapadu također uzrokuje interpolirano valovito kretanje jet streama – zračnih struja što se gibaju vrlo brzo na oko 10 km visine – pogodnog za burne poremećaje na ogromom prostoru američke ravnice – ovaj središnji predio Sjedinjenih Država, Great Plains ujedno nosi i nadimak "Tornado Alley".

–  Ovogodišnji travanj bio je izuzetan u smislu pojave tornada“, izjavio je inženjer prognostičar Stephen Kapikian. „Svjedočili smo o razdoblju uporne depresije nad ravničarskim dijelovima Sjeverne  Amerike i konfiguraciji anticiklona nad Floridom, sa jet streamom u sredini. Ovaj višednevni neprekidni dipolni pritisak, izazivao je, dakako, i veliki broj tornada".

Kakav je utjecaj klimatskih promjena na povećan broj tornada? – Prema podacima National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA), klimatske promjena nisu odgovorne za ovogodišnju visoku pojavnost tornada. "Ako pogledate podatke unazad šezdesetak godina, broj tornada je u naglom povećanju. Ali to nije realni porast“, rekao je Grady Dixon, profesor meteorologije i klimatologije na Sveučilištu u Mississippiju. „Njihovo povećanje pripisuje se činjenici postojanja boljih tehnoloških instrumenata i, prema tome, boljoj informiranosti. Jednostavno, otkriva se veći broj tornada“.

– Tornada su vrlo složeni vremenski fenomen koji smo previše brzo povezali s klimatskim promjenama“, slaže se  i Stephen Kapikian. „No, jedna od mogućih posljedica globalnog zatopljenja jest njihov raniji nadolazako od uobičajenog."

Tornada koja je poharala jugoistok stoga bismo samo sveli na trenutni učinak posljedica „tradicionalne“ klime. Grady Dixon za njih ipak djelomično krivi i La Niñu, vremenski fenomen koji karakterizira niža prosječna temperatura ispod površine mora u srednjem i istočnom ekvatorijalnom dijelu Pacifika i toplije temperature u zapadnom Tihom oceanu:

– Promatrajući njeno kretanje, shvatili smo de ćemo imati godinu tornada", rekao je on, "jer je 'Malena' na pragu ove sezone poprilično zagrijala more Meksičkog zaljeva pa, posredno, i 'podgrijala' atmosferske cirkulacije".

Dakle, da rezimiramo: za nastanak tornada potrebno je „ispuniti“ nekoliko uvjeta: nestabilnost atmosfere, djelovanje fizičkih procesa i mehanizama podizanja vlažnog zraka u srednjim i donjim dijelovima atmosfere - u blizini tla nestabilna zračna masa je topla i vlažna, a relativno je hladnija u gornjim dijelovima atmosfere. Topli i vlažni dio zraka diže se i sastaje s hladnim i suhljim. Povećanjem vlage započinje jače kondenziranje u kapljice vode i tada se energija (toplina) otpušta u okolni zrak, što je dovoljno da se uzlazno strujanje nastavi penjati. Ovo se sve događa u cumulonim-busu (grudasto-kišni oblaku), najnestabilnijem i najopasnijem od svih 10 rodova oblaka. Strujanje toplog zraka se u oblaku sudara s ostalim strujanjim hladnijeg silaznog zraka i tada oblak počinje pokazivati vidljive rotacije koje se zbog sile teže pružaju do tla 

U mjesec dana izginulo 350 ljudi - Tornado nosi sve pred sobom, a ovisno o nastalim (pratećim) olujama može imati nezamislivu jačinu i trajati do sat vremena. U tom vremenu može razoriti cijeli grad. Tako je u snažnom tornadu koji je na kraju crnog niza u drugoj polovini svibnja pogodio grad Joplin u jugoistočnom Missouriju, poginulo je najmanje 117 ljudi, prenijela je CNN. Guverner Jay Nixon proglasio je izvanredno stanje. Upozorio je da velike oluje prijete gradu i da građani moraju biti na oprezu. Jedan od najsmrtonosnijih tornada uopće doslovno je uništio južna prigradska naselja, ostavljajući za sobom koridor pustoši dug 10 milja i 800 metara širok: razorene domove, dućane, škole, tvrtke,  „samljevene“ u ruševinama, s više desetaka prignječenih ili povaljenih automobila.

Kako prenosi New York Times, Joplin je nakon tornada ostao bez struje. Oštećena je i glavna bolnica u gradu St. John's Regional Medical koju su morali evakuirati. Meteorolozi su tijekom istog vikenda zabilježili oko 20 tornada u Kanzasu, Oklahomi i Missouriju. Duboko potresen, američki predsjednik Barack Obama izrazio je sućut obiteljima žrtava.

Inače, u rekordnoj sezoni zračnih vrtloga najgore je stradala Alabama, gdje je poginulo više od 210 ljudi. Nekoliko nuklearki je prestalo s radom. U tijeku samo jednog mjeseca (polovina travnja-polovina svibnja) tornada na jugoistoku Sjedinjenih Američkih Država, najsmrtonosnija u gotovo razmaku jednog stoljeća, odnijela su ukupno 354 ljudska života. Bilo ih je, prema izmjeri meteorologa ukupno 875, prema  prosječno 161 koliko u godišnjim „redovnim“ porcijama pogodi američki kontinent.

"Rekonstrukcija bi mogao potrajati godinama", navodi na naslovnici dnevnik Atlante na svojim internetskim stranicama. Jedna pak kroničarka rođena u Alabami poziva na solidarnost „u ovim vremenima pogrešne stranačke politike“, kada „nas ovi tragični događaji trebaju podsjetiti na naše obveze kao zajednice i države, bez obzira na naša neslaganja", dodaje ona.

Jer, uništene su cijele četvrti pojedinih gradova i naselja, porušene i „odnijete“ zgrade, stabala popucala poput čačkalica, krovovi i prezidi „nagriženi“: nepripremljene stanovnike južnih krajeva SAD naprosto je „probudila“ spektakularna scena razaranja u svjetlu niza nenajavljenih tornada.

– ...Kao da smo na bojnom polju. Sve što želim jest otići što dalje", riječi su jedne starice iz Birminghama u Alabami, u trenutku kad je beznadežno, ali uz pomoć nekih prijatelja, teglila veliki kofer pun ritina – sve što joj je preostalo iza tornada. Donekle ublažavajući melem na rane duša postradalih su obećanja Baracka Obame, nakon što je obišao razvaline, da se odmah pokrene savezna pomoć. (am)

Neke oluje generiraju čestice antimaterije u svemiru

Svemirski teleskop NASA-e  za praćenje emisije gama zraka,  otkrio je snopove čestica antimaterije proizvedene iznad udarnih oluja unutar Zemljine atmosfere. Fenomen nikada dosad primijećen.

Znanstvenici su dugo mislili da su zemaljske gama zrake proizvod snažnog električnog polja koji nastaje na „vršcima“ grmljavine. Kada su uvjeti 'povoljni', misle oni da to polje dosegne takovu moć da generira snažan oblak elektrona. S njihovom brzinom gotovo jednakom brzini svjetlosti, ti elektroni zasićeni energijom proizvode gama zrake u kontaktu s molekulama zraka.

Znajući da je ova pojava usko povezana s munjama, znanstvenici vjeruju da su čestice antimaterije generirane eksplozijama zemaljskih gama zraka (GTA) za odvijanja izrazito snažnog olujnog nevremena:

– Ovi signali prvi su izravni pokazatelj da oluje mogu proizvesti zrake čestica antimaterije", rekao je Michael Briggs, član tima Fermi Gamma-ray Burst Monitor (GBM)  sa Universitya of Alabama Huntsville (Utah). Ova otkrića on je predstavio na siječanjskom panelu Američkog astronomskog društva u Seattleu.

Funkcionirajući kao veliki akcelerator čestica, neke oluje emitiraju bljeskove gama zračenja, elektrona sa snažnim energetskim nabojem. Dosad su znanstvenici mislili da većina GTA proizvode čestice zraka i antimaterije. Međutim, satelitski teleskop Fermi se usredotočio na otkrivanje gama zraka kao najintenzivnijeg oblika svjetlosti. Kada čestice antimaterije dosegnu vrhunac i sudare se s česticama normalne materije, proizlazi neposredno uništenje obje materije i njihova transformacija u gama zrake. GBM je otkrio gama zrake s intenzitetom od 511.000 elektron volti, što ukazuje da su se  elektronske susrele s odgovarajućim česticama antimaterije, tj. pozitronima.

Iako je Fermi GBM ustanovljen za promatranje događaja s visokim parametrima zračenja u svemiru, vrijedno otkriće omogućilo nam je da bolje razumijemo taj čudan fenomen. Naime, GBM od 2008. kontinuirano prati nebo oko Zemlje, čime je omogućeno identificiranje oko 130 gama-zraka u Zemljinoj ovojnici.

– U manje od tri godine misija Fermi u orbiti pokazala se kao nevjerojatno učinkovit alat za sondiranje svemira. Među inim, uspjelo nam je demistificirate tajni koje na nas utječu u daleko znatnijoj mjeri nego što smo dosad mislili“, riječi su Ilane Harrus,  istraživačice Fermi programa u sjedištu NASA-e u Washingtonu.

Najčešće, promatrane zemaljske gama zrake što proizlaze iz grmljavinskog nevremena, zabljesnu tik ispod svemirskog teleskopskog uređaja, osim u četiri navrata, kada su zamijećene na nešto većoj udaljenosti - globalni nadzor mreže koja prepoznaje radio signale generirane od udara groma, pokazao je da je munja u pitanje bila udaljena nekoliko stotina kilometara ili više.

Dana 14. prosinca 2009. Fermi je letio nad Egiptom kada je prvi puta otkrio zemaljske gama zrake. Oluja, iz koje su nastale, locirana je u Zambiji, dakle više od 4500 km južnije. Premda se nevrijeme zbivalo ispod dosega obzorja praćenja teleskopskog satelita, pa ih on nije mogao „vidjeti“, gama su zrake „uhvaćene“  pomoću Zemljinog magnetskog polja", objašnjava Joseph Dwyer iz Florida Institute of Technology u Melbourneu, Florida. "GTA su  'pogurale' elektrona i pozitrona koji su 'posudili' magnetsko polje da bi doprle do letjelice." Kada bi radijus njihova kretanja premašio moć „vidljivosti“ teleskopa i dosegao vizirnu točku, zrake bi bile za samo 23 milisekunde kasnije „vraćene“ na brod. U času 'sudara' pozitrona prisutnih u zraku s elektronima u svemirskom teleskopu, čestice bi poništili jedne druge, i time prouzročile emisiju gama zraka koje je s lakoćom 'snimio' Fermi.

Povezani postovi

IZ DRUGIH MEDIJA

 

VATROGASNA MLADEŽ

KUP HVZ 2012

VATROGASNA ŠKOLA

VATROGASCI

VPN Telefonija

Humanitarne akcije

Vatrogasci savjetuju

 

Himne

	Vatrogasna Himna
	Državna himna