Ekonomat
katalog proizvoda

Spašavanje iz dubina i visina

Udžbenik Sanjina Blaževića i Marija Paluha na temu spašavanje iz dubina i visina.

Opširnije

60,00 kn

Posavec: Zaštitne naprave za disanje

Udžbenik autora Zlatka Posavca Zaštitne naprave za disanje namjenjen za specijalnost

Opširnije

50,00 kn

Prirucnik-vatrogasac

Grupa autora, Priručnik za osposobljavnaje vatrogasaca; udžbenik za osposobljavanje za zvanje ispitani vatrogasac

Opširnije

25,00 kn

Strojar u vatrogastvu

 

Opširnije

50,00 kn

Vatrogasni oglasnik

Imenik

Košarica

Linkovi

	Vlada Republike Hrvatske
	Ministarstvo unutarnjih poslova
	Ministarstvo obrane RH
	DUZS
	Hrvatski crveni križ
	Hrvatske šume
	Vatrogasni portal
	Udruga profesionalnih vatrogasaca Hrvatske

Šumski požari i požarna znanost

15.07.2011

Ciklično ponavljanje godina s uspjelom i manje uspjelom zaštitom šuma od požara nastavit će se sve dok ne bude znanstvena pristupa u uspostavi suvremene organizacije, koja će slijediti svjetske trendove požarne znanosti i koja će uključivati povezivanje Hrvatske u globalnu požarnu zajednicu.

U povodu najveće tragedije hrvatskog vatrogastva u Nacionalnom parku Kornati javnost valja informirati o nekim činjenicama u procesu razvoja zaštite šuma od požara u nas o kojima se, osim u stručnoj javnosti, do sada malo znalo.

Ovaj tekst neće se baviti događajima na Kornatu već isključivo o prevenciji šumskog požara. Prevencija šumskih požara opsežna je materija. Za svakog od nas, a osobito za stanovnike našeg priobalja, protupožarna prevencija treba postati dio redovitih zadataka i poslova, način življenja i ponašanja. Uzrok najvećeg broja požara na otvorenom prostoru upravo je neprovođenje ili necjelovito provođenje protupožarne prevencije. Spomenuti valja samo nekoliko bitnih sastavnica prevencije šumskih požara koji su već dobro poznati, kao npr.: edukacija (predavanja u školama, sredstva javnog informiranja, plakati, leci itd.), gospodarenje šumama (čišćenje i održavanje prosjeka, orezivanje, kontrolirano spaljivanje korova na tlu itd.), prisila (zabrana ulaska u šumu, spaljivanje korova, roštiljanje, čuvanje deponija i njihovo uređivanje itd.).

Međutim, jedan od najbitnijih dijelova zaštite od požara preventivni su sustavi za ocjenjivanje požarne opasnosti primjenom elektroničke i informatičke tehnologije.

Nužno je samo za trenutak prisjetiti se daleke 1920. kada su kanadski vatrogasci, nakon niza katastrofalnih šumskih požara, zamolili kanadsku Vladu da okupi stručnjake u izradi pomagala za procjenu opasnosti, jer su bez toga u stalnoj napetosti, što uzrokuje neefikasnost gašenja i visoke troškove. Na temelju tog zahtjeva kanadska je federalna Vlada 1925. okupila tim stručnjaka koji je započeo s istraživanjima ocjenjivanja opasnosti od šumskih požara. Kasnije nakon uspješnog timskog rada te izrade prvih sustava za procjenu opasnosti od požara, zaključeno je da prognoze nastanka šumskih požara uvelike pomažu protupožarnim snagama, jer upozoravaju na područja rizika, pa se tako može efikasnije djelovati u spašavanju materijalnih dobara, ljudskih života i spriječiti veće ekološke štete.

Meteorološki indeks požara

Do danas je Kanada usavršila niz sustava. Prva faza u razvoju sustava za ocjenjivanje požarne opasnosti je meteorološki indeks požara FWI (1974.), zasnovan isključivo na meteorološkim opažanjima i standardnom gorivu. Poznati eksperti iz Kanadske šumske službe u Ontariju u svojoj studiji o odnosima između meteoroloških parametara i pojave šumskih požara zaključili su: "Vrijeme utječe na pojavu šumskog požara, a kada već požar nastane, vrijeme utječe na njegovo ponašanje".

Predviđanje ponašanja šumskog požara

Jedan od posljednjih i ujedno vrhunskih dostignuća je sustav predviđanja ponašanja šumskog požara EBP (1992.), a povremenim se revizijama još razvija. Zasnovan je na varijabilnim tipovima goriva, vremenu, reljefu i sadržaju vlage u gorivu.

Usporedo razvijao se i požarni model druge generacije – to je integrirani sustav protupožarne zaštite, koji obuhvaća sadržaje od predskazivanja požarnog ponašanja do sustava za podršku u odlučivanju, odnosno, požarnog planiranja. Tako sada postoje tri sloja sustava u jednom:

· sustav meteorološkog indeksa požara,

· sustav predviđanja ponašanja požara i

· sustav za podršku u odlučivanju.

Potreba za sustavima ocjenjivanja opasnosti od šumskih požara u budućnosti biti će sve veća. Zadaće protupožarne zaštite širit će se i bit će sve kompleksnije, pa će i posljedice donošenja loših odluka biti sve skuplje i politički sve osjetljivije.

Program hidrometeoroloških aktivnosti

Ukratko, organizirana zaštita šuma od požara u Hrvatskoj službeno je začeta na sjednici tadašnjeg Izvršnog vijeća Sabora SRH 23. studenoga 1981. Na temelju zaključka s te sjednice formirana je Radna skupina određenih republičkih organa i organizacija, koja je u svom Programu mjera za korištenje specijalnih aviona za gašenje šumskih i drugih požara uvrstila posebno poglavlje o znanstveno – istraživačkom radu u oblasti zaštite od požara. Time je dana podloga za izradu projekta, pa je Hidrometeorološki zavod izradio Program hidrometeoroloških aktivnosti u zaštiti šuma od požara u SRH, koji je uz ostalo sadržavao i uspostavu eksperimentalnog poligona na Osejavi u Makarskoj (sastoji se od glavne meteorološke postaje i eksperimentalnog laboratorija), te ga u veljači 1986. dostavio Izvršnom vijeću SRH na prihvaćanje.

Na početku je krenulo sve u pravom smjeru. Vlada je 28. lipnja 1990. odobrila šest radnih mjesta kao i sredstva za opremanje poligona. Međutim, rat je stopirao proces razvoja eksperimentalnog poligona u Makarskoj i nadalje je sve išlo u krivom smjeru. Do popunjavanja radnih mjesta u Makarskoj nije došlo, a namjenska su se sredstva dobrim dijelom nenamjenski trošila. Tako je nedovršeni laboratorij s dijelom instrumentarija do 2007. stajao prazan i neiskorišten.

Gospodarenje šumskim požarima

U međuvremenu,tijekom požarne sezone 1994. u Hrvatskoj su boravila dva kanadska eksperta za šumske požare Cliff B. Smith i Murray W. Macquarrie, koji su za Vladu RH sročili izvješće pod nazivom: "Gospodarenje šumskim požarima u hrvatskom jadranskom priobalnom području". Njihov je mandat bio ocijeniti sadašnji problem, naznačiti probleme i rješenja za program gospodarenja, te dati dugoročne preporuke Vladi RH i hrvatskim dužnosnicima. Njihovo je izvješće tiskano u Kanadi u rujnu 1994. i prevedeno na hrvatski jezik, pa će se razmatranje razvoja i primjene gospodarenja šumskim požarima u nas i u ovom tekstu potkrijepiti njihovim brojnim i vrlo korisnim preporukama.

Od početka uspostave organizacije za zaštitu šuma od požara (studeni 1981.) do danas, naša zemlja nije imala takvu temeljitu i cjelovitu ekspertizu gospodarenja šumskim požarima kakvu to izvješće sadržava, a sastoji se od 13 poglavlja s preporukama koje su u tekstu dane s odgovarajućim popratnim informacijama.

Autor teksta je s početka 1995. nastojao i nadalje poticati kod državnih struktura revitalizaciju započetog projekta eksperimentalnog poligona. Pisao je Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, ali odgovora nije bilo.

Zatim je pokušao iskoristiti priliku javne vatrogasne pokazne vježbe "Mljet 98" (22. svibnja 1998.) na kojoj se za suzbijanje zamišljenog šumskog požara područni vatrogasni zapovjednik odlučuje za združeno djelovanje zračnih i kopnenih snaga. Na upit putem Vatrogasnog vjesnika na čemu se temelji njegova odluka kada u Hrvatskoj nemamo sustav za podršku u odlučivanju, isto tako odgovora nije bilo. MUP kao resorno tijelo iz područja zaštite od požara nije reagirao i nije potaknuo pitanje o usvajanju kanadskog pomagala, te temeljni problem prevencije šumskih požara i nije bio usmjeren u željenom pravcu.

Tako se razdoblje zaostajanja u transferu znanja i primjeni računalnih sustava za požarno planiranje u Hrvatskoj produljio.

U tom pogledu, u citiranom izvješću kanadskih savjetnika za Vladu RH stoji preporuka: "da treba dati prioritet izgradnji i uvođenju kompjuteriziranog sustava pripravnosti koji se zove – Sustav za podršku u odlučivanju". Kod ove preporuke savjetnici ne očekuju da će Hrvatska odmah moći uvesti Sustav za podršku u odlučivanju. Može proći zapravo i nekoliko godina prije nego što se postigne potpuna kompjutorizacija i, još važnije, ne izgradi baza podataka.

Nadalje, u poglavlju Popis gorivih tvari stoji da je "potpuno poznavanje vrsta gorivih tvari važan kriterij, jer različite vrste gorivih tvari pokazuju različito ponašanje šumskog požara". Ono što je poražavajuće, stoji u izvješću, "kanadskim je savjetnicima rečeno da se odluke o snagama za suzbijanje požara ne baziraju na podacima o gorivima, već vatrogasni zapovjednici svoje odluke zasnivaju na iskustvu".

Koliko može biti nepouzdano vlastito iskustvo valja spomenuti samo jedan primjer, koji zorno pokazuje u kakvom su teškom položaju naši vatrogasci. Autor kao član ROG-e (Republička operativna grupa koja je 80-tih tijekom sezone požara deset godina danonoćno dežurala u dvorani Sabora SRH i rukovodila aktivnostima u zaštiti od požara na otvorenom prostoru), svjedočio je kako se nerijetko događalo da vatrogasni zapovjednik prema vlastitoj subjektivnoj procjeni zatraži jedan, dva, pa čak i tri kanadera, a pola sata kasnije javlja da je precijenio veličinu intenziteta požara. Nakon toga s pola puta vraćalo se kanadere pri čemu su utrošeni novci i resursi zrakoplova.

Autor je gubio nadu jer je malu skupinu stručnjaka okupila Hrvatska vatrogasna zajednica. Skupina je sačinila Prijedlog programa preventivne zaštite šuma od požara u RH, kojeg je predsjednik HVZ-a mr. sc. Teodor Fricki pismom od 23. studenoga 2000. godine uputio Vladi RH, te MUP-u RH kao resornom tijelu, na razmatranje i prihvaćanje. Pored ostalog u pismu stoji i prijedlog HVZ-a da bi po uzoru na druge mediteranske zemlje valjalo i u Hrvatskoj osnovati Centar za zaštitu šuma od požara s kontinuiranim radom.

U odgovoru MUP-a, u ime Vlade RH (28. siječnja 2002.), uglavnom stoje besmislice koje nije vrijedno komentirati. Premda u Zaključku Vlade RH od 5. listopada 2000. stoji tvrdnja o "dugogodišnjoj nebrizi u protupožarnoj zaštiti svih subjekata zaduženih za njezino provođenje", kao i "preispitivanje dosadašnje organizacije djelovanja u različitim kriznim situacijama", ministar Vlade RH Šime Lučin tvrdi (28. siječnja 2002.) da je u nas već godinama ustrojen "elastičan, učinkovit, koordiniran i organiziran ustroj gašenja požara".

Skupina stručnjaka zahvalna je podršci Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici i posebno mr. sc. Teodoru Frickom te mr. sc. Miroslavu Kirinčiću na podršci u edukaciji stručne i šire javnosti putem Vatrogasnog vjesnika. Na temelju transfera znanja iz zemalja u kojima je požarna znanost veoma razvijena, Hrvatska vatrogasna zajednica izdala je Vatrozaštitni vodič pri požarima raslinja, autora Tomislava Dimitrova i Miše Miloslavića, koji je javnosti prezentiran 14. rujna na Međunarodnom sajmu zaštite Interprotex na Zagrebačkom velesajmu.

U takvom košmaru diskontinuirane organizacije za zaštitu šuma od požara, u kojoj ne postoji ni suradnja, ni koordinacija institucija, nema baze podataka i svake se sezone kreće od nule. Još je poraznije za takvu organizaciju da tijekom sezone nema nadzora u izvršavanju zadataka iz Programa aktivnosti, a nakon završetka sezone svaki subjekt sam sebi daje ocjenu rada i to upućuje MUP-u RH, MUP Vladi RH i nitko ni za što ne odgovara. Ali, kada vrijeme učini sezonu u kojoj će broj i žestina šumskih požara nadjačati zračne i zemaljske snage vatrogastva, tada se lako nađe dežurni krivac. Iz dosadašnji iskustava razvidno je da su se u tim sezonama koplja lomila na leđima vatrogasaca. Stoga, valja uputiti energičan protest svim strukturama, od vlasti do medija, koji nagađaju ili adresiraju propuste vatrogastvu, a da pritom "napadači" ne nude ništa što bi vatrogascima pomoglo da kod početnih napada na vatrenu stihiju ne jurišaju "prema iskustvu".

Kanadski su savjetnici uočili visoku razinu spremnosti našeg vatrogasnog osoblja za vatrogasnu akciju. Međutim, bez vrlo visoke razine gotovosti, temeljem sustava podrške u odlučivanju, teško je kontrolirati požarom u uvjetima visoke zapaljivosti goriva.

S politizacijom problema šumskih požara, posebno u pogledu donošenja odluka mimo struke i dalje se nastavlja. Aktualna Vlada npr. sasvim nekompetentno obećava javnosti kupnju još jednog ili više kanadera, a da pri tom javnosti ne obrazlaže na temelju čega i zašto? Kanadski savjetnici su već 1994. naznačili broj potrebnih kanadera i njihov razmještaj duž našeg priobalja koji je nešto veći od broja koje sada Hrvatska ima. Međutim, danas u 2007. godini odnosi su se promijenili i problemi su narasli. Usprkos Kyotu i Haagu, naše globalno selo laganim, ali sigurnim koracima ulazi u klimu udvostručena ugljikova dioksida (2xCO2) sa svim posljedicama koje ta klima nosi – produljenje požarne sezone, češći i žešći šumski požari, kraći povratni intervali požara, promjena šumskog ekosustava itd. Suočeni s ozbiljnošću takva predviđanja razvoja situacije, krajnje je vrijeme za promjenu požarne politike i ubrzano osposobljavanje suvremene protupožarne organizacije, koja će biti sposobna primiti na sebe silinu udara šumskih požara koji se nagovješćuju.

Umjesto zaključka: prijedlog budućoj Vladi što treba učiniti odmah!

U preporuci Kanadskih savjetnika o uvođenju Sustava za podršku u odlučivanju, stoji da treba proći nekoliko godina dok se ne postigne potpuna kompjutorizacija i ne izgradi baza podataka. Od tada je prošlo nekoliko puta po nekoliko godina, a do danas nije ništa učinjeno. Stoga, autor kao začetnik projekta uspostave eksperimentalnog laboratorija na Osejavi, predlaže budućoj Vladi RH da u Planu potrebnih financijskih sredstava za provedbu Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zašite od požara od interesa za RH u 2008. uvrsti:

· Stručnjaci

Nova Vlada RH, poput kanadske federalne Vlade iz 1925. treba okupiti ekipu stručnjaka i oformiti je kao samostalnu jedinicu u sastavu Hrvatske vatrogasne zajednice. Dio ekipe hitno treba poslati na specijalizaciju u Francusku i Kanadu, radi usvajanja novih znanja. Tim mora biti osposobljen za uspostavu novog eksperimentalnog laboratorija, izradu baze podataka i razvoja novih metoda izračunavanja indeksa opasnosti i ponašanja šumskog požara na različitim tipovima goriva. Hrvatska raspolaže vrsnim stručnjacima koji su u stanju sačiniti cjelovit dugogodišnji program zaštite šuma od požara i time eliminirati voluntarizam i parcijalna rješenja. Upravo je radi toga Izvršno vijeće Sabora 28. lipnja 1990. dobilo ta radna mjesta.

Tim mora biti osposobljen za klasifikaciju dominantnih tipova goriva našeg priobalja, jer bez toga nije moguće uvesti sustav predviđanja ponašanja šumskog požara FBP. Nadalje, bez FBP sustava nema ni toliko potrebnog Sustava podrške u odlučivanju. To je prijelomna točka za naše vatrogastvo i za cjelokupnu organizaciju zaštite šuma od požara u našoj zemlji. Javnost treba znati da naši vatrogasci od 1981. do danas, početne napade na šumske požare obavljaju na temelju vlastitog iskustva, jer im kompjutorska pomagala ili vodiče za požarno planiranje Vlada RH koje donosi svake godine Program aktivnosti to nije omogućili.

· Automatske požarno meteorološke postaje (AMP)

Jedan od temeljnih pomagala za prevenciju šumskih požara u nas je Meteorološki indeks požara (FWI), koji daje samo jednu izlaznu informaciju: klase opasnosti od nastanka i širenja šumskog požara. Skroman je to bio početak pod konac 1981. i s njim se DHMZ služi i danas, a točnost izlaznih podataka je upitan. Razlog je tomu što se izračunavanje klasa opasnosti temelje na vrijednostima iz mreže meteoroloških postaja DHMZ-a, koja je postavljena za praćenje vremena i klime, a ne za zaštitu šuma od požara. Drugog rješenja nije bilo. Za zaštitu šuma od požara potrebna je mreža automatskih požarno meteoroloških postaja sa senzorima u gorivu, postavljenih u šumi na strogo određenim mjestima i neovisna o DHMZ-u. Automatske požarno meteorološke postaje trebaju dobro pokrivati dva klima požarna područja na tlu Hrvatske, a potreban broj AMP-a treba odrediti tim stručnjaka koji će raditi u laboratoriju. Svaka AMP stoji oko 10.000 eura. Za razliku od mreže postaja DHMZ-a od koje se dobiva samo jedno mjerenje tijekom 24 sata, velika je prednost AMP-a što se u realnom vremenu mogu više puta dobivati potrebni podaci s terena i kontinuirano pratiti stanje zapaljivosti goriva.

Eksperimentalni laboratorij

Uspostava, pak, eksperimentalnog laboratorija nužna je radi znanstveno-istraživačkog rada o utjecaju vremenskih stanja na vlagu šumskih goriva, mjerenja zapaljivosti i gorivosti živog i mrtvog raslinja našeg podneblja i njihova klasifikacija. Bez određivanja tipova goriva nije moguća uporaba sustava predviđanja ponašanja požara FBP. Kanadski savjetnici u svom su izvješću uvelike podržali tu zamisao. Nakon 17 godina za revitalizaciju eksperimentalnog laboratorija tijekom srpnja 2007. valja zahvaliti entuzijastima Marku Vučetiću, dipl. ing., dr. sc. Željku Španjolu i drugima. Međutim, pokazalo se neophodnim hitna dislokacija laboratorija unutar primarnog klima požarnog područja jer, usprkos obećanjima općinske strukture iz 1990. da će se komunalije dovući do Osejave, to do danas nije učinjeno, a pitka se voda donosi u plastičnim bocama. Prema kazivanjima dobrih poznavatelja prilika u Makarskoj komunalije se neće riješiti još dugi niz godina pa je rad u laboratoriju otežan.

Eksperimentalni laboratorij treba u potpunosti izuzeti iz DHMZ-a jer, prema Zakonu o obavljanju poslova hidrometeorološke službe (1978.), tamo i ne pripada. Poput korištenja mreže meteoroloških postaja DHMZ-a, i ovo je bilo jedino alternativno rješenje. Dislocirani bi eksperimentalni laboratorij vremenom trebao prerasti u Institut za submediteransku silvikulturu – prevencija šumskih požara.

Uz potporu nove Vlade RH u okupljanju stručnjaka u Centar za prevenciju šumskih požara, specijalizacije u Francuskoj i Kanadi, te uspostavi novog eksperimentalnog laboratorija i mreže automatskih požarno meteoroloških postaja, moglo bi se u nekoliko sljedećih godina propušteno dobrim dijelom nadoknaditi i time pridonijeti razvitku političke upravljanja i gospodarenja šumskim požarima u Hrvatskoj.

Ukoliko ta potpora od strane nove Vlade već u idućoj 2008. godini izostane, tada će naši hrabri vatrogasci i nadalje jurišati na vatrenu stihiju na temelju "iskustva", "na pamet", ili "u avanturu".

Tomislav Dimitrov, silvometeorolog

IZ DRUGIH MEDIJA

 

VATROGASNA MLADEŽ

KUP HVZ 2012

VATROGASNA ŠKOLA

VATROGASCI

VPN Telefonija

Humanitarne akcije

Vatrogasci savjetuju

 

Himne

	Vatrogasna Himna
	Državna himna