Kod nas, ali i drugdje po Mediteranu, najčešći su i najveći šumski požari oni koji nastaju kad se ispune tri uvjeta: prisutnost goriva i kisika uz dovoljnu inicijalnu temperaturu.

Prema studiji FAO-a iz 1975. godine, Sredozemlje je jedno od najugroženijih područja, slijede afričke savane pa srednjoameričke borove šume. Najčešći uzrok požara je grom. Ostali požari nastaju djelovanjem čovjeka. Prema nekim autorima, samozapaljenje u prirodnim uvjetima nije moguće. Mi, ali i ostali Mediteranci, uglavnom se sjetimo prevencije kad do požara već dođe ili kad već nastanu poplave, zatrpa nas snijeg ili pohara suša. Naveli smo da je za požar potrebno gorivo. Preventivno djelovati znači smanjiti njegovu količinu. Nabava protupožarnih sredstava i angažiranje velikog broja ljudi pridonosi efikasnijem lokaliziranju požara, a nipošto njegovu smanjenju, na koje, pak, možemo utjecati ako na zemlji smanjimo Udomljavanjem i uzgojem krupne divljači s kamenjara obogatili bismo lovnoturističku ponudu i stvorili rezerve hrane za zaštićene predatore, vuka, risa i medvjeda količinu suhe trave i lišća. Požari uvijek nastaju na zemlji, a ne u krošnji drveća. Kad bi poljoprivredne površine bile uređene i očišćene, ne bi požari tako lako nastajali i širili se.

ZARASLA STOČARSKA IMANJA Na prostoru na kojemu sada bjesne požari nekad je paslo i brstilo do milijun i pol koza i ovaca. Sada tako veliki uzgoj izgleda kao nemoguća misija jer je stanovništvo migriralo u priobalje, odselilo u industrijske centre ili protjerano ratovima. Međutim, na područja je moguće naseliti divljač divokoze, muflone ili grivastog skakača. Kod nas se ulažu vclil napori da bi se zaštitio vii i ris, koji nam uništavaju ionako mali stočni fond i fond divljači. Ni bjeloglavi sup neće uginuti od gladi ako ne pronađe strvinu. Grivasti skakač ne može dobiti pravo građanstva već dugo. Kako to da se bojimo sitnog biljojeda, a sve ulažemo u to da zaštitimo mesojeda? Često upiremo prstom u alepski bor (Pinus halepensis). On je doista invazivna vrsta, ali se ne može ti ako se te poljoprivredne i druge površine održavaju i uređuju.

KRIV JE ALEPSKI BOR Što bi trebalo napraviti u biološkoj prevenciji zaštite od požara? Trebalo bi dodatno stimulirati uzgoj stoke na tom području. S jedne strane, omogućila bi se ispaša, a s druge priprema sijena za zimu. One vlasnike koji ne održavaju svoje površine treba kažnjavati, a iz tih sredstava plaćati komunalne službe da ih urede. Unosom divljači u te prostore ostvarila bi se višestruka korist. Biljojedi se hrane biljem i time smanjuju požarnu masu. Lovci uređuju pašne površine i jednogodišnje remize kako bi pripremili hranu za divljač za zimu ili zelenu masu za prihranu ljeti u sušnim razdobljima, na otocima i priobalju. Vrste koje tamo treba unositi su mufloni, divokoze, grivasti skakači i jeleni lopatari. Njihovim udomljivanjem obogatili bismo ponudu u lovnom turizmu, produljili sezonu i dobili jedan od najkvalitetnijih gastronomskih užitaka. Zvijeri bi imale više plijena pa ne bi bila ugrožena šira populacija. Ne mogu se oteti dojmu da nam diktiraju kako štititi zvijeri baš oni koji ih kod sebe nemaju niti ih žele imati.

Dobra kob, 1. kolovoza 2019.