Tko u Republici Hrvatskoj obavlja vatrogasnu djelatnost?

Vatrogasnu djelatnost obavljaju vatrogasne postrojbe (javne, dobrovoljne, u gospodarstvu, za brzo djelovanje – intervencijska postrojba), dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice kao stručne i humanitarne organizacije koje ostvaruju prava na olakšice i povlastice, sukladno propisima (odredba Zakona o vatrogastvu, „Narodne novine“ broj 106/99, 117/2001, 36/2002, 96/2003, 174/2004, 38/2009 i 80/2010).

Na 10. sjednici Hrvatskog sabora održanoj 14. prosinca 2018., usvojen je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, s konačnim prijedlogom Zakona, usvojen na sjednici Vlade Rh 6. prosinca 2018. u Karlovcu. U usvojenom Nacrtu prijedloga je navedeno kako se od 1. siječnja 2020. godine ustrojava Središnje državno tijelo za vatrogastvo, a da do tada poslove iz vatrogasnog djelokruga provodi Hrvatska vatrogasna zajednica.

Hrvatska vatrogasna zajednica obavljat će preuzete poslove vatrogastva sukladno ovom Zakonu, do donošenja posebnog zakona kojim će se cjelovito urediti vatrogasna djelatnost, kao djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, a najdulje godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

U članku 10., stavak 2, Zakon predviđa ustrojavanje Hrvatske vatrogasne zajednice kao središnjeg tijela državne uprave od 1. siječnja 2020. godine kako bi se u međuvremenu, na cjelovit način, uredila djelatnost vatrogastva, uzimajući pri tome u obzir dosadašnje iskustvo u radu Državne uprave za zaštitu i spašavanje te poteškoće u koordinaciji vatrogasnih aktivnosti. Do ustrojavanja Hrvatske vatrogasne zajednice kao središnjeg državnog ureda poslove vatrogastva preuzet će Hrvatska vatrogasna zajednica osnovana Zakonom o vatrogastvu (Narodne novine, br. 58/93 i 87/96) koja je nastavila s radom sukladno Zakonu o vatrogastvu 106/99, 117/01, 36/02, 96/03, 174/04, 38/09 i 80/10), a koja je slijednica Hrvatsko – slavonske vatrogasne zajednice, utemeljene još 1876 godine

Na područnoj (regionalnoj) razini osnovane su i djeluju županijske vatrogasne zajednice (VZŽ), u koje se udružuju niže vatrogasne zajednice (vatrogasne zajednice općina, gradova i područja), odnosno i neke postrojbe/društva (javne vatrogasne postrojbe i dobrovoljna vatrogasna društva – ako nisu udružene u odgovarajuće vatrogasne zajednice). Obveza udruživanja proizlazi iz članka 16. Zakona o vatrogastvu (Javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva, dobrovoljna vatrogasna društva u gospodarstvu i profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu udružuju se u vatrogasnu zajednicu općine odnosno grada, iznimno područja, iste se udružuju u vatrogasnu zajednicu županije/Grada Zagreba, a vatrogasne zajednice županija i Grada Zagreba udružuju se u Hrvatsku vatrogasnu zajednicu).

Prema odredbama Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj 92/2010) jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donose plan zaštite od požara na temelju procjene ugroženosti od požara (po prethodno pribavljenom mišljenju nadležne policijske uprave). Procjena ugroženosti i plan zaštite od požara županije temelje se na procjenama i planovima gradova i općina, a nadležna vatrogasna zajednica daje prethodno mišljenje na dio procjene koji se odnosi na organizaciju vatrogasne djelatnosti. Vlasnici, odnosno korisnici građevina, građevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora razvrstanih u prvu i drugu kategoriju ugroženosti od požara (od ukupno 4 moguće) donose plan zaštite od požara (temeljem procjene) te organiziraju službu zaštite od požara, a središnje tijelo državne uprave za vatrogastvo i/ili nadležna vatrogasna zajednica daje prethodno mišljenje na dio procjene koji se odnosi na ustroj i opremanje vatrogasne postrojbe.

Slijedom navedenih procjena ugroženosti od požara i planova zaštite od požara, na razini lokalne samouprave djeluje 70 javnih vatrogasnih postrojbi – JVP (od kojih su 3 u osnivanju) s 2545 profesionalnih vatrogasaca, 1.845 dobrovoljnih vatrogasnih društava s ukupno 64456 članova, od čega 21.912 operativnih vatrogasaca. U pravnim osobama (gospodarstvo), djeluju 54 vatrogasne postrojbe (21 profesionalnih vatrogasnih postrojbi – PVPG i 26 dobrovoljnih vatrogasnih društava u gospodarstvu – DVDG). Lokalne vatrogasne organizacije su povezane u vatrogasnih zajednica općina (130), vatrogasnih zajednica gradova (63) i područnih vatrogasnih zajednica (28), koje se povezane u 20 vatrogasnih zajednica županija i Vatrogasnu zajednicu grada Zagreba

Vatrogasna djelatnost obuhvaća sudjelovanje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom i eksplozijom, pružanje tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama te obavljanje i drugih poslova u nesrećama, ekološkim i inim nesrećama, a kao stručna i humanitarna djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku (djelatnost obavlja preko 2.100 subjekata – gore opisane postrojbe i zajednice).

 

Kako je reguliran sustav vatrogastva?

Sustav vatrogastva reguliran je Zakonom o vatrogastvu koji raščlanjuje i regulira ustroj vatrogastva na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno na razini gradova i općina. Detaljnije je reguliran i drugim propisima te podzakonskim aktima kojima se podrobnije utvrđuju određena područja (primjerice zapovijedanje, obrazovanje, tehnika, oprema i slično).

Važno je naglasiti kako se na cjelokupno vatrogastvo primjenjuju (ili su s njime u određenoj interakciji) i odredbe drugih propisa pa se može reći kako se organizacija i djelovanje sustava vatrogastva dijelom uređuje i Ustavom Republike Hrvatske (odredba članka 135. stavka 1. i 3.), Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (odredba članka 19.), Zakonom o ustanovama, Zakonom o udrugama, Zakonom o sustavu civilne zaštite, Zakonom o zaštiti od požara, Zakonom o sustavu državne uprave, Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih tijela državne uprave, Zakonom o općem upravnom postupku i odredbama Prekršajnog zakona. Uz navedeno, pravni okvir područja obrazovanja vatrogasnih djelatnika daju (uz Zakon o vatrogastvu) i Zakon o sustavu civilne zaštite, Zakon o obrazovanju odraslih, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakon o strukovnom obrazovanju i pravilnici i drugi pravni akti koji se donose na temelju navedenih zakona, pri čemu se školovanje vatrogasaca može obavljati u obrazovnim ustanovama koje ispunjavaju tehničke i kadrovske uvjete propisane zakonom i drugim propisima (ovlaštenje daje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta uz suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova te uz mišljenje Hrvatske vatrogasne zajednice).

 

Što su vatrogasne intervencije?

Vatrogasci na području RH prosječno godišnje zabilježe oko 30 000 intervencija. Ustaljeno je mišljenje da vatrogasci najviše gase požare. No gašenje požara, bilo otvorenog prostora, objekata ili prometnih sredstava, predstavlja samo manji obim intervencija koje obavljaju vatrogasci. Prvenstvo imaju tehničke intervencije u koje spadaju intervencije pri spašavanju osoba i imovine u prometnim nesrećama, pri nesrećama u industriji, kod urušavanja objekata, kod saniranja posljedica nevremena i sl. Velik broj vatrogasaca je osposobljen za spašavanje iz ruševina (eng. USAR – Urban search and rescue), što uključuje i spašavanje s visina i iz dubina. Pomoć vatrogascima kod ovih intervencija pružaju i timovi s potražnim psima. Vatrogasci imaju veliku ulogu u poplavama, od gradnje nasipa, prijevoza osoba i opreme u poplavljenim područjima, izravnog spašavanja osoba i životinja do ispumpavanja objekata. Ova sposobnost hrvatskih vatrogasaca je posebno došla do izražaja u poplavama koje su pogodile županjsku Posavinu 2014. godine. Također vatrogasci djeluju i kod nesreća s opasnim tvarima.

Uz intervencije, u operativno djelovanje ulaze i protupožarna osiguranja događanja, prijevozi vode, asistiranje timovima hitne pomoći kod prijevoza pacijenata te niz drugih aktivnosti.

Kako bi se što bolje pripremili za intervencije, vatrogasne organizacije provode redovno uvježbavanje članstva, od nivoa postrojbi do vježbi državne i međunarodne razine. Uz samu obuku članova, ovakve vježbe služe za promociju vatrogastva.

 

Kako se provodi priprema sustava vatrogastva za požarnu sezonu?

Uočeno je kako najveća materijalna šteta najčešće nastaje kod požara na otvorenom prostoru u priobalju, zaobalju i na otocima, koji su uglavnom izazvani iz nehaja. Stoga Vlada RH svake godine donosi Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku. Priprema sustava vatrogastva za požarnu sezonu stoga se provodi temeljem odredbi Zakona o vatrogastvu i drugih propisa, a putem realizacije poslova i zadaća iz Programa aktivnosti (a koje su u stvari konkretizacija obveza iz gore spomenutih propisa koji u određenoj mjeri uređuju područje vatrogastva, ali i područje zaštite od požara).

 

Koji je cilj Programa aktivnosti?

Cilj Programa aktivnosti je prostorno i vremenski uskladiti pojačano provođenje redovne djelatnosti subjekata u sustavu zaštite od požara s dodatnim mjerama i aktivnostima operativne naravi u slučaju pojačanih ugroza od požara, prvenstveno na priobalju. Programom aktivnosti opravdano se pridaje dodatni značaj i operativnom dijelu sustava vatrogastva u vrijeme požarne sezone (kada je on najopterećeniji), pri čemu se dodatno osiguravaju i potrebna financijska sredstva za funkcioniranje sustava u specifičnim okolnostima. Najveći dio financijskih sredstava osiguranih za provedbu Programa aktivnosti predviđen je stoga za potrebe angažiranja sezonskih vatrogasaca, nabavu opreme i dislokacije vatrogasnih snaga i pripremu te angažiranje PP NOS OS RH – uključivo i protupožarne zračne snage Republike Hrvatske.

 

Tko sudjeluje u provedbi zadaća Programa aktivnosti?

Program aktivnosti temeljni je dokument koordinacije i provedbe godišnjih preventivnih i operativnih mjera i aktivnosti središnjih državnih tijela, javnih ustanova, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, udruga građana te drugih organizacija i tijela uključenih u provedbu mjera zaštite od požara, najvećim dijelom usmjeren na zaštitu od požara našega priobalja – posebno tijekom ljeta.

Hrvatska vatrogasna zajednica obavlja integraciju poslova i surađuje sa svim subjektima i sudionicima u sustavu protupožarne zaštite. Operativne postrojbe i snage koje, sukladno dodatnim operativnim mjerama i aktivnostima propisanim Programom aktivnosti, izravno djeluju na požarima, priobalnog i kontinentalnog dijela Republike Hrvatske su:

– javne (profesionalne) vatrogasne postrojbe i sezonski zaposleni vatrogasci

– dobrovoljne vatrogasne postrojbe i sezonski zaposleni vatrogasci

– državna vatrogasna intervencijska postrojba

– namjenske (protupožarne) snage Oružanih snaga Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane (za intervencije iz zraka, na tlu i s mora)

– vatrogasne postrojbe u gospodarstvu (profesionalne i dobrovoljne)

– ostale postrojbe i ekipe osposobljene za gašenje požara.

 

Na koji način se obavlja popunjavanje vatrogasnih postrojbi iz priobalja?

Popunjavanje vatrogasnih postrojbi priobalja (profesionalnih i dobrovoljnih), koje prve izlaze na intervencije gašenja požara obavlja se (temeljem zahtjeva vatrogasnih zajednica županija i odobrenja glavnog vatrogasnog zapovjednika), na način:

  • · planske ispomoći (dislokacije), većinom iz kontinentalnih vatrogasnih postrojbi RH
  • · angažiranja sezonskih vatrogasaca (samo tijekom ljetnih mjeseci)
  • · izvanredne ispomoći (dislokacije) kod velikih požara (iz okolnih i/ili svih županija u RH)

 

Kakva je procedura za angažiranje dodatnih snaga za gašenje velikih požara otvorenog prostora?

Ukoliko raspoložive vatrogasne postrojbe jedinice lokalne samouprave (grad, općina) nisu dostatne za gašenje požara, zapovjednik požarišta traži dodatnu pomoć od više razine zapovijedanja. Odluka o angažiranju dodatnih snaga za gašenje požara može se donijeti samo onda kad su sve raspoložive protupožarne snage s područja jedinice lokalne samouprave nedostatne za uspješno gašenje ili su već angažirane na drugim požarištima. Županijski vatrogasni zapovjednik ovlašten je aktivirati sve vatrogasne postrojbe s područja županije. Ukoliko spomenute angažirane snage gasitelja nisu dovoljne za gašenje požara, županijski vatrogasni zapovjednik će putem nadležnog operativnog vatrogasnog zapovjedništva (priobalja/kontinentalnog dijela RH) zatražiti dodatnu pomoć. Ukoliko pružena pomoć nije dovoljna, na traženje nadležnog operativnog vatrogasnog zapovjedništva, glavni vatrogasni zapovjednik može, sukladno prosudbi, zapovjediti angažiranje svih raspoloživih vatrogasnih postrojbi Republike Hrvatske i ostalih protupožarnih snaga, odnosno na propisani način inicirati traženje međunarodne pomoći.

 

Kako izgleda sustav zapovijedanja vatrogasnih zapovjednika na terenu?

Vatrogasnom intervencijom, koja se obavlja zbog nastalog požara, eksplozije, nesreće ili druge opasne situacije zapovijeda zapovjednik u vatrogasnoj postrojbi koja je prva započela s intervencijom. Ukoliko na mjesto događaja izlazi vatrogasna postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva, zapovjednik te postrojbe zapovijeda vatrogasnom intervencijom do dolaska javne vatrogasne postrojbe (ako postoji potreba), čiji zapovjednik u tom slučaju preuzima zapovijedanje intervencijom. Sukladno njegovoj procjeni da raspoloživim sredstvima i snagama nije u mogućnosti uspješno obaviti intervenciju, o događaju odmah izvješćuje nadređenog vatrogasnog zapovjednika, koji preuzima zapovijedanje intervencijom (zapovjednik VZ općine, VZ grada, odnosno VZ područja – za slučaj da su u tu VZ udružene vatrogasne postrojbe više općina/gradova). Dakle, kada događaj prelazi granice općine ili grada, zapovijedanje vatrogasnom intervencijom preuzima zapovjednik vatrogasnih postrojbi vatrogasne zajednice područja, ako isti postoji ili županijski vatrogasni zapovjednik. Glavni vatrogasni zapovjednik može preuzeti zapovijedanje svakom vatrogasnom intervencijom na teritoriju Republike Hrvatske ili odrediti zamjenika ili pomoćnika sukladno svojoj prosudbi o učinkovitosti takvog određenja.

 

Koliki su troškovi angažiranja svakog vatrogasca na terenu?

Sukladno Zakonu o vatrogastvu, vatrogasnu djelatnost obavljaju vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice. Vatrogasne postrojbe mogu biti javna vatrogasna postrojba, koja se osniva za područje općine ili grada – dobrovoljna i profesionalna (javna ustanova), postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva (udruga građana), profesionalna vatrogasna postrojba u gospodarstvu, postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva u gospodarstvu i postrojba za brzo djelovanje – državna vatrogasna intervencijska postrojba.

Profesionalni i dobrovoljni vatrogasci financiraju se iz proračuna jedinica lokalne samouprave, postrojbe u gospodarstvu financira pravna osoba koja ih je dužna osnovati, a pripadnici Državne vatrogasne intervencijske postrojbe financiraju se iz državnog proračuna sukladno postojećim zakonskim odredbama. Kako su izvori financiranja postrojbi različiti (kao i način njihova angažiranja) za izračun troška vatrogasca na terenu potrebno je uzeti u obzir različite parametre (uključujući proračun – budžet svake lokalne zajednice i gospodarskog subjekta o kojem ovise iznosi financiranja vatrogastva). Naglašavamo pri tome kako se ne mogu gledati samo sredstva koja su u izravnoj vezi s radom vatrogasaca na terenu već se moraju uzeti u obzir i financijska sredstva utrošena za odgovarajuću zaštitnu opremu, sredstva za gašenje, tehniku...

 

 Kolika sredstva se izdvajaju za financiranje vatrogasnih postrojbi?

Financiranje vatrogastva trenutno nije jednoznačno određeno. Naime, sredstva za financiranje redovne djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi osiguravaju se u proračunu općine, grada i Grada Zagreba, ali i putem minimalnih financijskih standarda za njihovo decentralizirano financiranje (pomoć s državne razine). Napominjemo kako samo JLS, koje su osnivači JVP-a (i koje iste i financiraju), imaju pravo na 1 % poreza na dohodak (do 2014. taj postotak bio je 1,3 %). Isti služi za decentralizirano financiranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi. Kod većine JLS – osnivača i suosnivača JVP tako prikupljena sredstva bitno su manja od sredstava pomoći koja im se doznačuju s posebne pozicije poravnanja za decentralizirane funkcije. U ovoj godini je za potrebe financiranja javnih vatrogasnih postrojbi Ministarstvo financija izdvojilo 231,000,000.00kuna.

Nadalje, sredstva za financiranje redovne djelatnosti DVD-a i VZ-a te za opremanje njezinih članica osiguravaju se u proračunu općine, grada i Grada Zagreba čije područje pokrivaju, a sredstva za financiranje djelatnosti VZŽ i Grada Zagreba osiguravaju se u proračunu županija, odnosno Grada Zagreba. Sredstva za troškove intervencije vatrogasnih postrojbi koje interveniraju po nalogu županijskog vatrogasnog zapovjednika osiguravaju se u proračunu županije.

Uz navedeno, društva za osiguranje izdvajaju sredstva u visini 5 % od premije osiguranja od požara koja se uplaćuju u iznosu od 30 % na račun HVZ-a, u iznosu od 30 % na račun VZŽ i VZG na području kojih se nalazi osigurana imovina te 40 % na račun VZ jedinice lokalne samouprave, odnosno područne vatrogasne zajednice.

Sukladno Zakonu o vatrogastvu, Javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u RH dužno je izdvajati 5 % od ukupnih sredstava koja su prikupljena od naknade za korištenje općekorisnih funkcija šume, a uplaćuju ih VZ jedinice lokalne samouprave s područja krša, sukladno površinama pod šumom i šumskim zemljištem (ukoliko nije osnovana VZ jedinice lokalne samouprave, sredstva se uplaćuju ŽVZ). Internim pravilnikom Ministarstva poljoprivrede, sredstva su povećana na 20 %, što iznosi 40,000,000.00 kn.

U Državnom proračunu Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva za financiranje intervencijskih vatrogasnih postrojbi, sredstva za troškove intervencije vatrogasnih postrojbi koje interveniraju po nalogu glavnog vatrogasnog zapovjednika, sredstva za financiranje djelatnosti Hrvatske vatrogasne zajednice i sredstva (putem Programa aktivnosti) za financiranje nabave opreme i sredstva za gašenje požara za DVD-e.

Za provedbu Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku, Hrvatska vatrogasna zajednica je u 2019. godini dobila 25.000,000.00 kn.

 

Ako su vatrogasna društva dobrovoljna, primaju li njihovi članovi plaću?

Napominjemo kako se radi o udrugama koje se osnivaju, organiziraju i djeluju sukladno odredbama Zakona o udrugama („Narodne novine“ broj 74/2014). Zakonom o vatrogastvu propisano je (uz ostalo) da se sredstva za njihovo opremanje osiguravaju u lokalnim proračunima pri čemu su JLS samostalne u organizaciji zaštite od požara (na terenu su uočena različita rješenja, sa i bez stalno/povremeno zaposlenih). Zakon o vatrogastvu dopušta mogućnost da se u dobrovoljnim vatrogasnim društvima zapošljavaju profesionalni vatrogasci.

 

Kako se provodi obrazovanje vatrogasaca?

Pravni okvir područja obrazovanja vatrogasnih djelatnika uz Zakon o vatrogastvu i Zakon o sustavu civilne zaštite daju još i Zakon o obrazovanju odraslih, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakon o strukovnom obrazovanju, pripadajući pravilnici i drugi pravni akti koji se donose na temelju navedenih Zakona. Školovanje vatrogasaca može se obavljati u obrazovnim ustanovama koje ispunjavaju tehničke i kadrovske uvjete propisane zakonom i drugim propisima (ovlaštenje daje središnje tijelo državne uprave nadležno za obrazovanje uz suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za vatrogastvo te uz mišljenje Hrvatske vatrogasne zajednice).

Obrazovanje profesionalnih vatrogasaca

Obrazovanje profesionalnih vatrogasaca kojim se stječu zanimanja vatrogasca/vatrogaskinje ili vatrogasnog tehničara/vatrogasne tehničarke provode se u Vatrogasnoj školi - Ustanovi za obrazovanje odraslih u odjeljenjima u Rijeci, Splitu i Zagrebu. Programi se provode prekvalifikacijom u trajanju od 819 sati redovite nastave.

Vatrogasna škola – Ustanova za obrazovanje odraslih osnovana je na temelju Zakona o ustanovama, Zakona o obrazovanju odraslih i Zakona o vatrogastvu. Osnivač ustanove je Hrvatska vatrogasna zajednica, a sjedište je u Zagrebu, Selska cesta 90A.

 Osposobljavanje i usavršavanje dobrovoljnih vatrogasaca

Za potrebe operativnog rada u dobrovoljnim vatrogasnim društvima dobrovoljni se vatrogasci osposobljavaju i usavršavaju prema posebnom propisu, tj. prema Pravilniku o programu osposobljavanja i usavršavanja vatrogasnih kadrova (NN br. 61/94). Programe osposobljavanja i usavršavanja provode školske ustanove i vatrogasne organizacije koje imaju ovlaštenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za vatrogastvo.

Osposobljavanjem u dobrovoljnom vatrogastvu ne stječu se zanimanja, već zvanja (vatrogasac, vatrogasni dočasnik, vatrogasi časnik, viši vatrogasni časnik i klase za svako od tih zvanja). Nakon stjecanja nekog zvanja, dodatne kompetencije za rad u struci, dobrovoljni vatrogasci stječu usavršavanjem za pojedina područja (rad s aparatima za zaštitu dišnih organa, strojar u vatrogastvu, bolničar, tehničke intervencije, spašavanje iz dubina i s visine, radovi na vodi, akcidenti s opasnim tvarima, djelovanje za rad u RBK kontaminaciji, ronilac).

Profesionalni i dobrovoljni vatrogasci mogu se osposobljavati i prema posebnim programima koje donosi čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležne za vatrogastvo.

 

Kada se Oružane snage RH uključuju u gašenje velikih požara?

Snage iz sastava OS RH (prvenstveno protupožarne zračne snage) predviđene Planom uporabe OS RH u protupožarnoj sezoni (sastavni je dio Državnog plana angažiranja vatrogasnih snaga i snaga koje sudjeluju u gašenju požara) od samog početka uključuju se u akcije gašenja velikih požara na otvorenom prostoru. Ukoliko se radi o angažiranju pješaštva osposobljavanog do određene razine (PP NOS iz sastava HKoV-a) u okviru namjenski organiziranih PP snaga OS RH, uporaba istih predviđena je prvenstveno u zajedničkom saniranju požarišta nakon lokaliziranja požara, a ne u izravnom „sudaru“ s nadolazećom frontom požara u punoj snazi, već radi rasterećenja prethodno udarno angažiranih vatrogasnih snaga, a posebno za čuvanje i sanaciju požarišta.

 

Što je s mobilizacijom u slučaju velikih požara?

Sustav civilne zaštite u RH postavljen je na tri načela operativnog djelovanja:

  1. na načelu supsidijarnosti, što znači mobilizaciju snaga od najniže razine (općina, grad) preko razine županije do razine države
  2. na načelu solidarnosti, prema kojem se pogođenoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave upućuje dodatna pomoć nakon što je angažirala sve svoje raspoložive resurse
  3. na načelu kontinuiteta djelovanja, prema kojem sudionici i operativne snage u sustavu civilne zaštite nastavljaju obavljati poslove iz svog djelokruga i u velikim nesrećama i katastrofama.

Što se tiče požara, treba znati da za borbu protiv požara nije dovoljno samo htijenje, već je nužno osposobljavanje, opremanje i uvježbavanje te provjereno združeno djelovanje osposobljenih i unaprijed oblikovanih snaga dimenzioniranih za gašenje požara. Za gašenje požara predviđene su vatrogasne postrojbe i dobrovoljna vatrogasna društva i njihovi pripadnici, a njima su (za gašenje velikih požara otvorenoga prostora) pridodane i Namjenski organizirane snage OS RH. Pri tome nitko ne priječi punoljetnim građanima da, ne dovodeći u opasnost sebe i/ili druge, pomognu u zaštiti, odnosno gašenju požara koji neposredno ugrožava živote, njihovu nepokretnu i pokretnu imovinu ili živote i/ili imovinu njihovih bližnjih.

 

Tko organizira logističku potporu vatrogascima prilikom intervencija?

Zaštita od požara u širem smislu dio je opće i tehničke kulture svakog društva. S ciljem zaštite bližnjih, imovine, građevina, radnog prostora i okoline potrebno je poznavati i prepoznavati određene opasnosti i postupke koji mogu dovesti do izbijanja požara te ih izbjegavati. Zakon o zaštiti od požara i pripadajući akti (pravilnici) uređuju sustav zaštite od požara u smislu prevencije, planiranja, gradnje, financiranja, edukacije i svih drugih organizacijskih i tehničkih mjera u cilju zaštite života, zdravlja i sigurnosti ljudi i dobara.

Poslovi protupožarne zaštite prvenstveno su poslovi lokalnog djelokruga – općine i gradovi imaju obvezu organizirati učinkovitu vatrogasnu službu koju su dužne i financirati. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezne su donijeti odgovarajuće Planove zaštite od požara (na temelju prethodno izrađenih Procjena ugroženosti), planirati, pripremati i provoditi brojne preventivne mjere kako do požara uopće ne bi niti došlo. Obvezne su pritom i poduzimati sve aktivnosti – uključivo i logističke prirode, kako bi osigurale brzo i učinkovito djelovanje vatrogasnih postrojbi kod požara, a radi smanjenja štete i/ili posljedica požara.

 

Kojom dinamikom i kako se obavljaju zamjene vatrogasaca na terenu?

U skladu s propisima koji reguliraju područja zaštite od požara i vatrogastva, jedinice lokalne samouprave postupaju sukladno Planovima zaštite od požara. Planovima je predviđeno angažiranje vatrogasnih resursa (redoslijed i narastanje), a nastavno su izrađeni i odgovarajući županijski Planovi. Uz navedeno, u skladu s odredbama Zakona o vatrogastvu izrađen je i Plan intervencija kod velikih požara otvorenog prostora na teritoriju Republike Hrvatske, kojim je predviđeno stupnjevito narastanje snaga s područja županije, uz isto tako preporučeno uključivanje dodatnih snaga (iz druge/drugih županija koje pružaju pomoć). Slijedom toga prvenstveno se aktiviraju lokalne snage (ponajprije zbog poznavanja konfiguracije terena, lokalnih specifičnosti i osjećaja pripadnosti), koje imaju i svoje predviđene cikluse zamjena snaga. Radi pružanja pomoći lokalnoj samoupravi i stvaranja pretpostavki za „rotaciju“ s državne razine, angažiraju se i snage iz drugih županija, odnosno dijela Državne vatrogasne intervencijske postrojbe.

Naravno, s državne razine moguće je, u slučaju potrebe, angažirati osjetno veće resurse pa je moguće i nešto lakše planirati cikluse zamjena snaga dok je to teže predvidjeti, a naročito provesti za lokalne – domicilne snage (ipak ograničeni resursi). Stoga ponekad može doći do neusklađenosti tih ciklusa, prvenstveno zbog toga što uglavnom nije moguće niti poželjno obavljati istodobnu kompletnu zamjenu domicilnih vatrogasnih snaga dodatno angažiranim snagama iz drugih područja, a puko gomilanje snaga na određenom ograničenom području nikako nije garancija uspješnosti intervencija (prvenstveno zbog komunikacijskih, logističkih, transportnih, sigurnosnih i inih razloga).

 

Je li moguće uspoređivati vremenski i prostorno bliske požare i strategije njihova gašenja?

U Republici Hrvatskoj posebnu vrijednost predstavljaju naše šume jer svojim ekološkim i estetskim vrijednostima predstavljaju osnovu u turizmu. Šume (i drugim raslinjem obrasle površine) protežu se područjem cijelog priobalja, a u njegovom južnom dijelu u većini rastu bor, čempres, crnika i ostala mediteranska vegetacija, koja ima vrijednost u estetskom, ekološkom, zaštitnom i turističkom smislu i predstavlja nemjerljivi dio ukupnog prirodnog bogatstva Republike Hrvatske.

Međutim, osušenost trave, makije i šumom obraslih površina pogoduje naglom širenju požara (što još više pospješuje vjetar manjeg ili većeg intenziteta), pri čemu nerijetko požari koji zahvaćaju velike površine koje se teško brane mogu prerasti u elementarnu nepogodu, odnosno ugroziti naselja i gradove. Program aktivnosti Vlade propisuje, između ostalog, obvezu izgradnje i održavanja motrionica, prometnica, odnosno protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta kroz šume.

Ipak, bez obzira na sve unaprijed propisane mjere, ovisno o vremenu i mjestu izbijanja, uočavanja, dojave požara, konfiguraciji terena, biljnom pokrovu, ruži vjetrova, broju požara (istovremenih ili slijednih u kratkom vremenskom razdoblju), udaljenosti vatrogasnih postrojbi i njihovih resursa od požara (u trenutku dojave i kasnije), svi su požari različiti i neusporedivi. Iako (neki) laici stvari pojednostavljuju i pokušavaju uspoređivati neke prostorno i vremenski bliske požare, naglašavamo kako čak niti to jednostavno nije moguće. Vatrogasne postrojbe i drugi gasitelji na terenu koriste u tom trenutku raspoložive resurse – opremu, tehniku i sredstva za gašenje, uz primjenu provedive strategije i taktike za borbu protiv požara.

 

Jesu li vatrogasna vozila i oprema zastarjeli?

Zbog velikog broja subjekata u vatrogastvu vrlo je teško jednoznačno ustvrditi da su vatrogasna vozila i oprema zastarjeli. Vatrogasna vozila načelno ne ostvaruju veliki broj kilometara godišnje, ali neki sklopovi/sustavi, npr. vatrogasne pumpe, ponekad ostvaruju veći broj radnih sati, pa je prosječna starost samo jedan od elemenata o kojem je moguće raspravljati. Hrvatski vatrogasci raspolažu sa 3443 vatrogasna vozila razne namjene, prosječne starosti 23 godine. Svakako je težnja, što ovisi i o fiskalnim kapacitetima jedinica lokalne samouprave koje financiraju vatrogastvo na svom području, da „opterećenije“ postrojbe imaju noviju opremu i tehniku.

Vlada RH je prepoznala važnost opremanja vatrogasnih postrojbi suvremenom opremom. Tako je u ovoj godini za potrebe vatrogasaca isporučeno ukupno 74 kombi i pick up vozila nabavljenih sredstvima Ministarstva poljoprivrede. Krajem 2018. godine započeo je projekt Modernizacije vozila vatrogasnih postrojbi RH, kojim se planira nabava 94 vatrogasna vozila. Projekt je financiran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoja, a za provedbu je nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

 

Kako se uključiti u rad dobrovoljnog vatrogasnog društva?

Članom dobrovoljnog vatrogasnog društva mogu postati svi građani RH. Osobe koje se žele učlaniti u dobrovoljno vatrogasno društvo svoju nakanu moraju obznaniti dužnosnicima istog društva odnosno njegovom najvišem izvršnom tijelu (upravnom odboru). Primanje u članstvo provodi se na sjednici tijela utvrđenog statutom dobrovoljnog vatrogasnog društva, a nakon isteka pripravničkog staža od 6 mjeseci.

Dobrovoljni   vatrogasac   osoba   je   učlanjena   u   dobrovoljno   vatrogasno društvo, koja se sukladno svojim obvezama i sposobnostima svrstava u odgovarajuću kategoriju članstva. Članovi Društva mogu biti: operativni, izvršni, pričuvni, utemeljitelji, veterani, pomažući, počasni, podmladak i mladež. Operativni članovi su pripadnici vatrogasne postrojbe Društva u dobi od 18 do 65 godina, koji udovoljavaju   uvjetima iz   Zakona o vatrogastvu   glede osposobljenosti te tjelesne i duševne sposobnosti, tj imaju položen ispit za vatrogasca i važeći liječnički pregled.

 

Mogu li se djeca uključiti u rad vatrogasaca?

Jedan od najznačajnijih segmenata rada vatrogasaca je rad s djecom. Primanjem mladih članova u vatrogasnu organizaciju, nastaje svojevrsni temelj iz kojeg vatrogasci uzimaju kadrove za djelovanje u budućnosti. Vatrogasni podmladak (od 6 do 12 godina) i vatrogasna mladež (12 do 16 godina) u vatrogasnim organizacijama usvajaju osnovna znanja o opasnostima od požara i o vatrogastvu. Kroz vježbe, igre i natjecanja prilagođene uzrastu uče o važnosti timskog rada, pomaganja drugim ljudima, ali i uvježbavaju vještine koje će im koristiti u budućnost. Djeca se mogu uključiti u rad vatrogasnih društava uz pristanak roditelja.

Hrvatska vatrogasna zajednica je prepoznala važnost uključivanja djece u vatrogastvo te podržava ove aktivnosti od dobrovoljnih vatrogasnih društava do državne razine. Posebno smo ponosni na Kamp vatrogasne mladeži u Fažani, u kojem svako ljeto svoje vatrogasno znanje upotpunjuje preko 1000 pripadnika vatrogasne mladeži.

 

Što su vatrogasna natjecanja?

Znanja stečena u obuci i vježbama vatrogasci mogu pokazati na natjecanjima. Uz pokazivanje znanja i vještina, natjecanja prvenstveno služe za međusobno upoznavanje i druženje vatrogasaca, ali i za promociju vatrogastva. U Hrvatskoj se organiziraju natjecanja za podmladak (6-12 godina), mladež (12-16 godina) te najzastupljenija vrsta vatrogasnog natjecanja, u kojem natjecateljsko odjeljenje izvodi vježbu s vatrogasnom motornom štrcaljkom. Sve su popularniji i fire combat natjecanja u kojem dva vatrogasca prelaze stazu s preprekama pod punom opremom.

Natjecanja se organiziraju od lokalne do državne razine. Najveću razinu natjecanja predstavlja Vatrogasna olimpijada u organizaciji Međunarodna zajednica vatrogasnih i spasilačkih službi (CTIF).

 

Što je CTIF?

CTIF (Comité Technique International de prevention et d'extinction de Feu)- Međunarodna zajednica vatrogasnih i spasilačkih službi – svjetska je organizacija osnovana 1900. godine u parizu, s ciljem povezivanja i promocije suradnje vatrogasaca iz različitih država. U ovu organizaciju je povezano 39 država s nekoliko milijuna aktivnih vatrogasaca. Hrvatska je aktivni član CTIF-a od 1992. godine, a od 2011. predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader obnaša dužnost podpredsjednika CTIF-a.

Rad CTIF-a je podijeljen na odbore koji se bave raznim pitanjima iz vatrogastva (dobrovoljno vatrogastvo, šumski požari, opasne tvari, vatrogasna mladež, povijest vatrogastva). CTIF je također organizator najvećeg svjetskog natjecanja vatrogasaca, Vatrogasne olimpijade, koja se održava od 1961. godine. Hrvatska je ugostila ovo prestižno natjecanje dva puta, 1966. u Karlovcu i 2005. u Varaždinu.

 

Uz operativne zadatke, što još rade vatrogasci?

Odgovor na ovo pitanje proizlazi iz duge vatrogasne tradicije, koja je započela osnivanjem Prvog hrvatskog dobrovoljnog vatrogasnog zbora u Varaždinu 1864. godine. Uz gašenje požare, asistencije kod drugih nesreća i uvježbavanje za operativnu djelatnost, vatrogasci su odmah započeli s uključivanjem članova, koje su nizom aktivnosti zadržavali uz društvo i kad nije bilo potrebe za intervencijama. Već od samih početaka djelovanja, dobrovoljna vatrogasna društva postaju nositelji kulturnog života u svojim mjestima. Tako vatrogasci u svojim redovima organiziraju puhačke orkestre, pjevačka društva, glumačke sekcije, sportske udruge i slično. U manjim mjestima i danas su vatrogasni domovi središte društvenog života, gdje se organiziraju razni skupovi, priredbe i zabave.

Najistaknutije djelovanje hrvatskih vatrogasaca na području kulture danas nalazimo u 40 puhačkih orkestara dobrovoljnih vatrogasnih društava, koji u svojim redovima okupljaju kako mlade, tako i iskusne glazbenike. Hrvatska vatrogasna zajednica svake godine organizira susret vatrogasnih puhačkih orkestara, na kojima glazbenici izvode skladbe domaćih i stranih izvođača.

Također velik broj vatrogasaca se bavi sportom, a u vatrogasnim društvima su organizirane sportske sekcije. Među najpopularnijim aktivnostima svakako su vatrogasni malonogometni turniri. No vatrogasci organiziraju i utrke, biciklističke utrke, turnire u odbojci i sl.

Vatrogasci čuvaju svoju tradiciju kroz niz aktivnosti koje uključuju proslave, sudjelovanje na crkvenim svečanostima, ali i kroz čuvanje te obnovu povijesnih vatrogasnih predmeta. Sve je više zbirki u kojima je sačuvana hrvatska vatrogasna povijest na lokalnoj razini. Najviše vatrogasnih premeta je sačuvano i izloženo u Muzeju hrvatskog vatrogastva Hrvatske vatrogasne zajednice koji se nalazi u Varaždinu.

 

Što vatrogasci rade u svrhu povećanja svijesti građana o opasnosti od požara?

U okviru svog djelovanja Hrvatska vatrogasna zajednice provodi niz promidžbeno - preventivnih aktivnosti čija je svrha upoznavanje građana svih uzrasta s opasnostima od požara.

Jedna od ciljanih skupina su najmlađi. Hrvatska vatrogasne zajednica svake godine tiska rasporede sati i edukativne bojanke koje vatrogasci na početku školske godine dijele djeci predškolskog i školskog uzrasta. U radu s mladima veliku ulogu imaju vatrogasci na lokalnoj razini, koji odlaze u škole i vrtiće te upoznaju najmlađe s radom vatrogasaca, ali i opasnostima od požara. Također, polaznici vrtića i osnovnih škola, organizirano posjećuju vatrogasne postrojbe.

Preventivni rad HVZ-a ne staje samo na najmlađima. Svake godine se tiskaju brošure „Kako postupiti u slučaju požara“, letci o opasnostima kod spaljivanja biljnog otpada, te letci namijenjeni turistima, s istaknutim pozivnim brojem za vatrogasace. U požarnoj sezoni na najfrekventnijim mjestima uz obalu su postavljeni jumbo plakati koji pozivaju domaće i strane turiste na dodatan oprez.

Kroz edukativne filmove koji su ustupljeni televizijskim kućama, građani mogu saznati više o opasnostima od požara u kućanstvu, posljedicama neodgovornog roštiljanja i spaljivanja biljnog otpada i sl… Također su snimljeni i radijski spotovi koji upozoravaju građane na razne opasne situacije, a koje mogu rezultirati požarom. Ovdje treba izdvojiti višegodišnju uspješnju suradnju s Hrvatskom radiotelevizijom koja besplatno emitira sve edukativne radijske i TV spotove s temom vatrogastva.

Rad vatrogasaca možete pratiti i u časopisu „Vatrogasni vjesnik“ Hrvatske vatrogasne zajednice, koji je ustanovljen davne 1896. godine. Časopis donosi vijesti iz rada vatrogasnih organizacija, analize požara, članke o novim tehnologijama te druge zanimljivosti iz vatrogastva.

Aktualnosti iz rada vatrogasaca uz, internetsku stranicu Hrvatske vatrogasne zajednice, možete pratiti i na našim profilima na društvenim mrežama. Lokalne vatrogasne organizacije također koriste društvene mreže za promidžbu vatrogastva.

Veliku ulogu u preventivnom djelovanju imaju i mediji koji prate aktualna događanja vezana uz vatrogastvo, pogotovo kad je riječ o velikim vatrogasnim intervencija. Ovim putem zahvaljujemo svim medijima koji prate rad vatrogasac i tako promiču ovo humano zanimanje.

 

Kako pravilno dojaviti požar?

Uočeno je da prilikom požara ljudi reagiraju na različite načine – dok neki paničare, drugi od šoka ne znaju što treba napraviti, a oni prisebniji traže pomoć .

Ukoliko primijetite požar, odmah nazovite vatrogasce na broj 193. O požaru ili nakoj drugoj nesreći možete obavijestiti Centar 112 ili policiju na 192.

Počnite razgovor odmah govoreći polako i razgovjetno, navodeći što se dogodilo i da li su ljudi u opasnosti. Navedite točnu adresu mjesta požara ili drugog izvanrednog događaja. Budite spremni dati dodatne informacije i osobne podatke, ukoliko vas operater zatraži. Završite razgovor kada vam operater kojeg ste kontaktirati to dozvoli. Ne koristite telefonsku liniju dok ne dođu vatrogasci jer im je možda potrebna dodatna informacija.