Općenito o spravama i opremi


  Osobna i skupna zaštitna oprema

Radna i svečana vatrogasna odora

Izgled svakog vatrogasca, njegov nastup u javnosti, a posebno njegova vatrogasna odora značajno utječe na stvaranje slike i ugleda ukupne vatrogasne organizacije.
Radnu vatrogasnu odoru, koja se sastoji iz plave bluze, hlača i kape, te crnih cipela (za mladež tenisice), nosi se kada boravimo u vatrogasnom domu, na dežurstvima, natjecanjima i sl.. Svečanu vatrogasnu odoru nose odrasli članovi vatrogasne postrojbe i dobrovoljnog vatrogasnog društva na svečanim prigodama, npr. na vatrogasnim skupštinama, javnim nastupima itd.

Interventna osobna zaštitna oprema vatrogasca

Na vatrogasnim intervencijama nosi se preko radne vatrogasne odore interventna vatrogasna odora, koja pokriva cijelo tijelo i  pruža znatno bolju zaštitu (npr. bolja otpornost prema gorenju, veća čvrstoća itd.).

          Stoga je na vatrogasnim intervencijama vatrogasac dužan nositi interventnu vatrogasnu odoru, t.j. osobnu zaštitnu opremu koja se sastoji iz bluze, hlača i rukavica za zaštitu od toplinskog isijavanja, kožnih zaštitnih čizama s ojačanom potplatom, zaštitne vatrogasne kacige, zaštitnog opasača tipa "A" s priborom, te zaštitne maske. (zaštitna maska koristi se s izolacijskim aparatom).
Nakon intervencije opasne tvari se apsorbiraju u odori, ili se odora zaprlja. Stoga se nakon intervencije mora skinuti odora i detaljno očistiti. Osobna higijena je izuzetno važna: Odmah se tuširajte, a ako to nije moguće, onda barem detaljno operite ruke i lice.


Skupna zaštitna oprema vatrogasca

Ukoliko se vatrogasna intervencija ne može obaviti s postojećom osobnom vatrogasnom  opremom, koristi se dodatna (skupna) osobna oprema kao što su razna odijela za zaštitu od visokih temperatura i opasnih tvari, eksplozimetri i detektori, penjačko i radno uže,  te izolacijski aparati.

  

Ručni aparati za gašenje požara

Pod pojmom ručni aparati za gašenje požara podrazumijevamo aparate koji se rabe za gašenje početnih i malih, te zaostalih požara.

 

Brentača i naprtnjača

Brentača

          Brentača je prijenosni ručni vatrogasni aparat. Sastavni je dio opreme na nekim vatrogasnim vozilima. Brentačom rukuju 2 vatrogasca, t.j. jedan pumpa, a drugi drži mlaznicu D-cijevi i usmjerava vodu u požar.

·        Građa

Kućište brentače izrađeno je od čeličnog lima otpornog na koroziju. Sadržaj vode u brentači je 10 ili 15 litara. Jedna polovica poklopca je fiksna, a druga polovica se može otvoriti radi nadopunjavanja vode u brentaču, što se može učiniti i u vrijeme rada brentače.  U podnožju brentače je otvor, koji služi za umetanje noge radi stabilnosti prilikom pumpanja. U stabilnom dijelu poklopca učvršćena je ručna pumpa (sisaljka), koja crpi vodu u D-tlačnu cijev.

·        Djelovanje

-          Kod dizanja stapa pomoću ručke, učvršćene na šupljoj motki, stvara se ispod njega u cilindru potlak jer je tlačni ventil zatvoren. Zbog toga se otvara usisni ventil (= kuglica se podiže) i voda utječe u cilindar pumpe.
-          Spuštanjem stapa zatvara se usisni ventil. Stap tlačni sakupljenu vodu u cilindru, pa se tlačni ventil na stapu otvara (kuglica na stapu se podiže) i voda iz cilindra ulazi u šuplju unutarnju motku, te preko njenih otvora u gornji dio cilindra  iznad stapa, i konačno preko otvora cilindra u cijev za gašenje.
-          Ponovnim podizanjem zatvara se tlačni ventil na stapu, otvara se usisni ventil, i voda utječe u cilindar pumpe. Istovremeno se potiskuje voda koja se nalazi u  cilindru iznad stapa i preko izlaza otiče u cijev za gašenje.
Ovi postupci se ponavljaju, i pri svakom podizanju, odnosno spuštanju stapa voda se tlači u cilindar i cijev, što znači da će tek nakon nekoliko podizanja i spuštanja stapa doći do mlaznice, t.j. dok se ne napuni cilindar i cijev. Zrak koji se nalazi u gornjem dijelu šuplje unutarnje motke tlači se i djeluje kao regulator ravnomjernog pumpanja vode, t.j. iz mlaznice kod konstantnog pumpanja teče voda ujednačenim mlazom i protokom.

·        Karaktiristike

Težina pune brentače smije, uz sadržaj 10 l vode, iznositi maksimalno 20 kg. Brentača je crvene boje, a pumpa mora biti u stanju 10 l vode ispumpati za 55 sekundi, s dometom mlaza vode od 7 do 10 metara.

       

Naprtnjača


          Naprtnjača je vatrogasni aparat za gašenje požara vodom. Neizbježan je dio opreme vatrogasaca kod gašenja požara otvorenog prostora, a posebno se koristi za gašenje požara u nepristupačnim područjima. Vatrogasac ju nosi na naleđima, te pumpanjem pumpe (sisaljke)  i njezinim usmjeravanjem prema mjestu požara gasi požar.

·        Građa

Spremnik naprtnjače izrađeno je od gumiranog ili plastificiranog materijala, jer za razliku od brentače mora biti što lakši, budući se nosi duže vremena na leđima. Sadržaj vode u naprtnjači je 25 litre. Kroz poklopac u naprtnjaču se nadopunjava voda, s tim da se mora paziti da se pažljivo ulijeva, jer će se u suprotnom vatrogasac smočiti.  Naramenice služe za fiksiranje i nošenje na leđima, a postoji dodatna ručka za ručno nošenje. Iz dna naprnjače izlazi gumena cijev, koja je priključena na ručnu pumpu, koja se za potrebe nošenja može učvrstiti na gornjem dijelu naprtnjače.

·        Djelovanje

Princip  rada je isti kao kod brentače, samo što se voda po izlasku iz pumpe direktno tlači u požar (nema cijevi).

·        Karaktiristike

Težina pune naprtnjače uz sadržaj 25 l vode iznosi 28 kg. Naprtnjača je žute ili crvene boje, a domet mlaza vode  iznosi od 6 (raspršeni mlaz) do 10 metara (puni mlaz).

 

Ručni vatrogasni aparati

Pod pojmom ručni vatrogasni aparati podrazumijevamo aparate koji se mogu nositi i ručno aktivirati, a ne smiju biti teži od 20 kg (izuzetak brentače i naprtnjače).  Vatrogasni aparati sadrže sredstvo za gašenje koje se pod unutarnjim pritiskom izbacuje na žarište požara iz spremnika aparata. Unutarnji tlak može se postići trajnim tlakom u spremniku ili uzbudnim (pogonskim) plinom iz bočice.

·        Građa

Ručne vatrogasne aparate, ovisno o vrsti i sadržaju sredstva za gašenje, te načinu aktiviranja dijelimo na:
-          vatrogasne aparate pod stalnim tlakom, gdje je uzbudni plin zajedno sa sredstvom za gašenje pod stalnim tlakom
-          vatrogasne aparate s bočicom, gdje dolazi do stavaranja radnog tlaka i izbacivanja sredstva za gašenje uzbudnim plinom iz bočice u trenutku aktiviranja aparata
-          vatrogasne aparate s plinovitim sredstvom za gašenje, gdje je sredstvo za gašenje ujedno i uzbudni plin

Postoje i vatrogasni aparati gdje uzbudni plin nastaje kemijskom reakcijom. Takvi vatrogasni aparati, kao i oni koji sadrže za okoliš opasne tvari (halone), u daljnem tekstu neće biti obrađeni.

 

·        Označavanje

Vatrogasni aparati su crvene boje i moraju imati trajni natpis. Natpis mora biti vidljiv i kada je vatrogasni aparat postavljen,  a mora sadržavati:
-          riječ "Vatrogasni aparat" s oznakom tipa i nazivnom količinom punjenja
-          uputu za rukovanje (sa skicom) te slikovnim prikazom požarnih klasa za koje je vatrogasni aparat primjenjiv
-          upute o opasnosti obzirom na toksičnost i gašenja požara električnih instalacija
-          uputu da se vatrogasni aparat mora servisirati nakon svake uporabe, opće upute za servisiranje i preglede, temperaturno područje primjene, vrsta sredstva za gašenje i uzbudnog plina (ako postoji), vrijeme pražnjenja, broj uvjerenja i izrade sukladno normi, te tip aparata
-          podatke proizvođača, t.j. naziv i adresa proizvođača

Uz opću naljepnicu aparat sadrži servisne naljepnice o izvršenom periodičnom i kontrolnom ispitivanju, te podatke o neto i bruto masi. Mjesto gdje stoji vatrogasni aparat mora biti označeno crvenom oznakom na kojoj je prikazan vatrogasni aparat.

Oznake i nazivi vatrogasnih aparata imaju sljedeće značenje obzirom na:
- vrstu sredstva za gašenje i njegovo aktiviranje: P- prah pod stalnim tlakom, S- prah aktiviran pogonskim plinom iz bočice, CO2- ugljični dioksid, Pz -zračna pjena, VP-brentača/ voda-pjena, Vr -voda raspršena, V-naprtnjača/voda

- sadržaj sredstva za gašenje: normiran u kilogramima ili litrama (1, 2, 3, 4,6,9,12  kg praha, 3,5,10 kg CO2, 9 l zračne pjene, 9, 10, 15 i 25 l vode)

- označavanje posebne karakteristike:
primjer tvrtke Pastor: E-posebna izvedba poklopca i aktiviranja sredstva za gašenje (na gumb), EA- posebna izvedba pokolopca i aktiviranja sredstva za gašenje (na gumb), te međuvrijednost saržaja sredstva za gašenje (1,5 kg), D- oznaka za D-prah, Z-aktiviranje bočice pogonskog plina ručkom, Lux-mlaznica sa zatvaračem itd.

Primjer:


Vatrogasni aparat  tip S9D

 

 

Značenje: Sredstvo za gašenje  je 9 kg D- praha  koji se aktivira pogonskim plinom iz bočice 

Vatrogasni aparat  tip P9

 

 

Značenje: Sredstvo za gašenje  je 9 kg praha koji je pod stalnim tlakom

·         Punjenje

Punjenje u vatrogasnom aparatu u većem dijelu određuje područje primjene vatrogasnog aparata. Trenutno se rabi 6 vrsta punjenja za vatrogasne aparate:
-          voda i vodena otopina
-          mješavina pjenila i vode ( primjer: mješavina  8,5 l vode i 0,54 l pjenila)
-          BC-prah (pogonski plin dušik, prah za gašenje požara razreda B i C)
-          ABC-prah (pogonski plin ugljični dioksid,  prah za gašenje požara razreda A, B i C)
-          D-prah (primjer: D- prah, pogonski plin ugljični dioksid)
-          ugljični dioksid




Vatrogasne cijevi i armature

Uspješnost vatrogasne intervencije u prvom redu ovisi o sigurnom prijenosu sredstva za gašenje od izvora do mjesta gašenja. Po  definiciji vatrogasen armature služe za rad i međusobno spajanje vatrogasnih uređaja i opreme te dobavu i preraspodjelu toka, oblikovanje mlaza i usmjeravanje srestava za gašenje.

Vatrogasne cijevi

Vatrogasne cijevi ubrajaju se u najvažniju vatrogasnu opremu za gašenje požara. Po  namjeni cijevi se dijele u tlačne i usisne. Cijevi na  osnovu unutarnjeg pomjera kod obadvije vrste cijevi označavaju se velikim brojevima A=110 mm, B=75 mm, C=52 mm (rjeđe C=42 mm) i D=25 mm.
 
          1.Usisne cijevi

Usisne cijevi otporne su na promjenu oblika i namijenjene su za  crpljenje vode pomoću centrifugalne (rotacijske) pumpe. Moraju biti zrakonepropusne i kod potlaka u cijevi ne smiju se deformirati. Usisne cijevi mogu biti proizvedene glatke ili rebraste.

Oznaka

Unutarnji promjer (mm)

Dužina sa spojnicama

Težina sa spojnicama (kg)

Količina vode po dužini (l)

A

110

1,6

14

15

B

75

1,6

7,6

7

C

52

1,6

4,6

3,5

D

25

1,5 (3)

 

 

Zapamti: Puna usisna cijev dvostruko je teža nego prazna. Zato se kod podizanja usisne cijevi obvezno iz nje ispušta voda.

 

      2. Tlačne cijevi

          Prazne tlačne cijevi daju se savijati i motati, te služe za dobavu vode. Boja tlačnih cijevi je bijela ili crvena. Na vozilima se  prevoze dvostruko motane.
Bitno je da se postavljaju bez uvijanja i naglih promjena smjera, ne preko oštrih bridova i žara požara. Za postavljanje preko ljestvi rabe se držači cijevi, a kada se postavljaju preko prometnica, štite ih cijevni mostići.
Tlačne cijevi sastavljene su od kružno tkanog tekstilnog dijela s unutarnjom oblogom od gume ili plastike, a po posebnom zahtjevu imaju vanjsku oblogu. Unutarnja obloga smanjuje trenje u cijevi.
Nakon intervencije vatrogasne cijevi treba očistiti i osušiti.

Oznaka

Unutarnji promjer (mm)

Dužina sa spojnicama (l)

Težina sa spojnicama (kg)

Količina vode po dužini (l)

A

110

20

26,8

192

B

75

15 (20)

(16,4)

66(88)

C52

52

15

7,3

32

C42

42

15

6,1

21

D

25

15

3,8

7,5

Uz klasične vatrogasne tlačne cijevi rabe se i takozvane S-cijevi (promjera 28 i 32 mm) na vitlima za brzu navalu, te W-cijevi za zidne hidrante (promjera 25 i 26 mm).
 



Vatrogasne armature

Vatrogasne armature služe za:
A) crpljenje vode na izvorištu (usisne košare, hidrantski nastavci, mlazne pumpe)
B) prijenos vode (spojnice, prijelaznice, sabirnice, razdjelnice, međumješalice, ventili za ograničenje tlaka)
C) usmjeravanje vode (mlaznice, ublaživači reakcije vodenog mlaza, monitori)

A)  Armature za crpljenje vode

 

·        hidrantski nastavci
služe za priključenje vatrogasnih cijevi na podzemne hidrante i razvođenje vode iz hidrantske mreže. Za puštanje vode u hidrantski nastavak  koristi se produžetak za ključ, a specijalnim univerzalnim ključem se voda pušta u cijevi.

·        Usisna košara (sitka)
štiti vatrogasnu pumpu od ulaska nečistoća. Kada pumpa ne radi, njezin ventil ne dozvoljava oticanje vode iz usisnog voda.

·        Mlazna pumpa (dubokosrkač) i turbinska pumpa
služi za crpljenje vode za gašenje iz većih dubina i crpljenje onečišćene vode. Iz vatrogasne pumpe voda ulazi pod tlakom u pumpu, a
-  iz dubokosrkača izlazi veća količina vode smanjenog tlaka. ( miješanje pogonske i crpljene vode)
- iz turbinske pumpe izlazi u jednoj cijevnoj pruzi pogonska voda smanjenog tlaka, te u drugoj cijevnoj pruzi crpljena voda

 

B) Armature za prijenos vode

·        Spojnice

služe za međusobno spajanje i priključivanje vatrogasne opreme i uređaja. Razlikujemo različite vrste spojnica:
- tlačne spojnice služe za međusobno spajanje tlačnih cijevi, te spajanje cijevi na vatrogasne uređaje. Izvedbe su u veličinama A, B, C i D
- usisne spojnice služe za međusobno spajanje usisnih cijevi, te spajanje usisnih cijevi na vatrogasne pumpe i usisnu košaru. Izvedbe su u veličinama A, B i C
- slijepe spojnice služe za zatvaranje ulaznih i izlaznih otvora na armaturama i uređajima. Izvedbe su u veličinama A, B, C i D
- prijelaznice služe za međusobno spajanje cijevi i vatrogasnih uređaja i armatura različitih dimenzija (promjera)

·        Sabirnica

služi za sabiranje dvaju vodenih tokova u jedan, a najčešće se rabi za napajanje pumpe iz dva hidranta.

·        Ventil za ograničenje tlaka

služi za kontrolu tlaka u tlačnim vatrogasnim cijevima. Redukcija tlaka ostvaruje se ispuštanjem vode kod prekomjernog tlaka.

·        Razdjelnica

služi za preraspodjelu vodenog toka iz jednoga u dva ili tri i njihovo uključivanje ili isključivanje. Postoje  različite izvedbe razdjelnica kao npr. B/CBC-trodjelna razdjelnica (B-mlaz ulaz i  2 C-  mlaza i B-mlaz izlaz), B/CC-dvodjelna razdjelnica (B-mlaz ulaz i 2C-mlaza izlaz)

·        Međumješalica

usisava pjenilo i miješa u određenom postotku s vodom

C) Armature za usmjeravanje vode

·        Mlaznice

služe za usmjeravanje sredstva za gašenje u obliku i brzinom korisnom za gašenje požara (puni i raspršeni mlaz). Ralikujemo različite vrste mlaznica:
- Obične mlaznice za vodu izrađuju se sa zatvaračem ili bez. Položaj zatvarača označava vrstu mlaza:
zatvarač poprečno na mlaznicu: "nema vode"
zatvarač naprijed u smjeru mlaznice: "puni mlaz"
zatvarač natrag: "raspršeni mlaz"
- Univerzalne mlaznice imaju mogućnost finog oblikovanja vodenog mlaza pomoću okretnog dijela koji ima ulogu zatvarača i regulatora protoka.
- Specijalne mlaznice; ovisno o specijalnoj namjeni, izrađuje se niz različitih vrsta mlaznica (monsun, vodeni štit, visokotlačne mlaznice itd.)
- Mlaznice za pjenu omogućavaju stvaranje pjenila na način što se mješavina vode i pjenila usisavanjem zraka opjenjuje i izbacuje slobodnim mlazom.

·        Ublaživač reakcije vodenog mlaza

služi za prijenos sile reakcije B- vodenog mlaza preko vatrogasne cijevi u zemlju, čime se za oko 30% smanjuje sila potrebna za držanje vodenog B-mlaza.

·        Monitori

su mlaznice koje imaju stabilno postolje, da bi se ostvarili veliki dometi i veliki protoci vodenog mlaza.


Sprave i oprema za penjanje i spašavanje

Vatrogasne ljestve

          služe za pristup i rad na povišenim mjestima kod različitih vrsta vatrogasnih intervencija. Razlikujemo sljedeće vrste ljestvi u vatrogastvu:
- Ljestve prislanjače (dužine 2-7 m), sastavljače-dvodijelne (dužina 4,47 m) i kukače (4-4,8 m) služe za penjanje na manje visine
- Rastegače dvodijelne (dužina 9,86 m, težina 50 kg) i trodjelne (dužina 14 m, težina 100 kg).
- Mornarske ljestve (dužine do 20 m) služe za rad u uskim prostorima, a naročito za rad u dubinama. Stranice su izrađene od užeta, a prečke od drveta.
- Mehaničke prikolične ljestve prevozive su ljestve za spašavanje i gašenje požara na većim visinama.




Sprave i oprema za spašavanje


Kada su redovni putevi za spašavanje i evakuaciju blokirani, postoje različite sprave i oprema kojima se može izvršiti izbava s visine.

  • Uskočnice i uskočni jastuci služe za spašavanje uskakanjem.

 

Uskočnica je sprava izrađena od čvrstog prediva, koje na krajevima ima obodno uže koje drži 16 vatrogasaca (za spašavanje s 2. kata), odnosno 25 vatrogasaca (s trećeg kata). Najveća visina spašavanja je 8 metara.
Zračni uskočni jastuk puni se pomoću ventilatora, a namijenjen je za spašavanje uskakanjem do 16 metara.

2. Spusnice služe za spašavanje klizanjem. Razlikujemo otvorene, zatvorene i spiralne spusnice.

Samospašavanje


          Osnovna oprema vatrogasca za samospašavanje je penjačko uže. Tako se mota da se bacanjem s visine samo odmota. Dužine je do 30 metara i osnovna je oprema vatrogasaca na intervencijama u građevinama iznad 1. kata.

 

 

Prijenosne vatrogasne motorne pumpe

Prijenosne vatrogasne motorne pumpe namijenjene su gašenju požara i vatrogasnim intervencijama prepumpavanja vode (npr. pumpanje vode iz poplavljenih podruma). To je agregat koji se sastoji od pogonskog motora s unutarnjim izgaranjem koji pokreće centrifugalnu (rotacionu) pumpu, te postolja za prenošenje na mjesto intervencije. Sastavni su dio opreme na vatrogasnim vozilima (pretežno kombi vozilima) koja nemaju ili imaju mali kapacitet spremnika vode.

Način rada

          Prijenosne vatrogasne motorne pumpe se nošenjem prenose do izvora vode. Za crpljenje vode iz otvorenog izvora potrebno je aktivirati vakuum uređaj koji stvara potlak u usisnom vodu i omogućava atmosferskom tlaku da tlači vodu  do  ulaza u pumpu. Nakon toga prolaskom kroz specijalno konstruirane rotorske i statorske lopatice u centrifugalnoj pumpi voda dobiva odgovarajuću energiju, koja omogućava dobavu vode na velike udaljenosti i visine, te odgovarajući domet na mlaznici.  Povećanje energije vode (tlaka) očitava se na monometru pumpe.

Vrste prijenosnih vatrogasnih motornih pumpi

          Prijenosne vatrogasne motorne pumpe razlikuju se po kapacitetu i izlaznom tlaku.  Često rabljene pumpe imaju kapacitet 800 l/min i 1600 l/min kod nazivnog tlaka od 8 bar (oznaka 8/8 i 16/8, prva znamenka označava kapacitet pumpe x 100 u l/min, druga znamenka označava nazivni tlak u barima kod kojeg se ostvaruje taj kapacitet). Osim standardnih, postoje i specijalne prijenosne vatrogasne motorne pumpe za zapaljive i agresivne tekućine.

Održavanje

Prijenosne vatrogasne motorne pumpe su izuzetno važna i vrijedna vatrogasna oprema. Spremištar vatrogasne postrojbe dužan ih je redovito čistiti i održavati, kako bi u svakom trenutku bile spremne za uporabu.


Vatrogasna vozila

U vatrogastvu se rabi niz vrsta vozila. Uz vatrogasna vozila kojima je osnovna namjena gašenje požara, postoji i niz drugih specijalnih vozila koja pokrivaju niz poslova koje provode vatrogasci (spašavanje s visina, tehničke intervencije, intervencije s opasnim tvarima, itd.). Vatrogasna vozila su crvene boje, imaju plavo rotirajuće svjetlo, zvučnu signalizaciju i moraju imati odgovarajuće tehničke karaktiristike kako bi mogla obavljati svoju funkciju (brzina, nosivost, terenska prohodnost, snaga itd.). Vatrogasno vozilo se sastoji iz podvozja (šasije) i nadogradnje. U pravilu  vatrogasno vozilo ima  spremnik za vodu, centrifugalnu pumpu i svu potrebnu opremu za vatrogasnu navalu (gašenje požara). U vatrogasna vozila ubrajaju se i specijalna i kombinirana vatrogasna vozila, koja uz vodu mogu imati spremnike za ostala sredstva za gašenje kao što su prah, pjenilo i ugljični  dioksid.

Građa vatrogasnih vozila

Uz vatrogasna vozila koja imaju prijenosnu vatrogasnu motornu pumpu (bez ili do 600 l vode), ostala vatrogasna vozila imaju ugrađenu centrifugalnu pumpu. Najraširenija vatrogasna vozila u Hrvatskoj su takozvana navalna vozila (spremnik 1600 do 4000 l, vozač i 5 članova posade), te auto cisterne (spremnik preko 4000 l, vozač i 2 člana posade). Ugrađena pumpa pogoni se preko pomoćnog pogona vozila (odgona), koji se uzima iz mjenjačke kutije ili reduktora, ovisno o tome da da li je vozilo konfiguracije pogona 4x2 ili 4x4. Pogon na vatrogasnim vozilima je često na sve osovine zbog specifičnih uvjeta u kojima ona djeluju. U spremnicima nadogradnje na vozilu po točno utvrđenom rasporedu razvrstana je oprema za gašenje požara. Neka vatrogasna vozila također raspolažu s vitlima za brzo gašenje i monitorima.
 


Opskrba vodom za gašenje požara

Vodoopskrpni sustav doprema vodu iz vodocrpilišta preko vodocrpnih stanica i vodovodne mreže do krajnih potrošača, t.j. kućanstava i industrije. Vodoopskrbni sustav treba osigurati dovoljne količine vode za gašenje požara temeljem analize i procjene požarne ugroženosti objekata i prostora.
Opskrba vodom za gašenje obavlja se sustavom cjevovoda, koji treba osigurati dovoljne količine vode obzirom na ugroženost. Radni tlak u u cjevovodima za gašenje požara kreće se od 3 do 6 bar, a u poduzećima s velikim požarnim opterećenjima do 10 bar.
Hidrantska mreža je cjevovod s armaturama i elementima za opskrbu vodom vanjskih i unutarnjih hidranata, odnosno uređaja za gašenje i zaštitu od požara priključenih na hidrante.

Vanjska hidrantska mreža

Vanjski hidranti mogu biti podzemni i nadzemni. Pretežno se postavljaju uzduž prometnica. Podzemni hidranti moraju biti obilježeni pločicama pomoću kojih se može utvrditi njegov položaj, a postavljaju se na najbliže objekte ili na posebno napravljene stupove. Udaljenost između dvaju hidranata  smije iznositi najviše 80 m. Radni tlak ne smije biti manji od 2,5 bar.


Unutarnja hidrantska mreža


          Sustav unutarnje hidrantske mreže omogućuje dobavu vode za gašenje u građevinama do zidnih hidranata i ormarića. Tlak na mlaznici priključenoj na najvišem katu građevine mora iznositi najmanje 2,5 bar. Hidrantski se priključci smještaju u hodnike, prolaze, stubišta i druge putove koji su u blizini prostorija koje mogu biti ugrožene požarom. Zidni hidrantski ormarić, koji mora sadržavati mlaznicu i cijev za gašenje najmanje dužine 15 metara,  postavlja se najviše na visini 1,5 metara od poda i označava se oznakom za hidrant H.
U građevinama postoji uz hidrantsku mrežu, koja je stalno napunjena vodom pod tlakom ("mokra" hidrantska mreža), i "suha" hidrantska mreža, namijenjena za brzu dobavu vode iz vatrogasnih vozila na više katove.