EKSPLOZIVNE SMJESE PRAŠINA SA ZRAKOM

Eksplozivne smjese sa zrakom ne tvore samo zapaljivi plinovi, pare i maglice, već se isto tako ponašaju i prašine u smjesi sa zrakom.

Sitna prašina krutih gorivih tijela (npr. ugljena, sumpora, drveta, papira i dr.) koja lebdi u zraku može u određenim koncentracijama tvoriti eksplozivne smjese.

U praksi, međutim, ne postoji radni prostor u kojem bi za vrijeme redovitog rada postojala tolika količina uzvitlana prašine nalazi se samo u različitim cjevovodima, zatvorenima komorama, ciklonima i dr. no ovdje nema, niti smije biti bilo kakvih elektrouređaja.

Prašina redovito leži staložena u okolini elektrouređaja i gdje je neki vanjski uzrok može uzvitlati i zasititi njome atmosferu do donje granice eksplozivnosti. Zbog toga elektrouređaji nikad izravno ne pale eksplozivnu smjesu prašine i zraka, nego mogu zapaliti neku postojeću eksplozivnu plinsku smjesu (npr. jamske plinove u rudnicima).

Tek se ovom eksplozijom uzvitlava prašina, pa plamen prve eksplozije može zapaliti smjesu prašine i zraka.

Zapaljiva prašina može se zagrijavati na elektrouređajima ako na njima leži u debljim naslagama (npr. preko 5 mm).

Najniža temperatura na površini zagrijane podloge, koja dovodi do paljenja 5 mm debelog staloženog sloja prašine, naziva se temperatura tinjanja staložene prašine.

Temperatura tinjanja snižava se s porastom debljine naslage prašine.

Staložena prašina počinje buktati, uzvitlava se, nastaju male eksplozije dok ne nastane konačna eksplozija uzvitlane prašine.

U tablici su dane  temperature tinjanja staložene prašine i temperature paljenja uzvitlane prašine za neke najvažnije tvari.

N a z i v

Temperatura tinjanja 5 mm debelog staloženog sloja

Temperatura paljenja uzvitlane prašine u zraku

Na ploči zagrijanoj na

OC

OC

1

2

3

A

ANORGANSKI SPOJEVI

Sumpor

tali se kod 119 OC

235

Fosfor

305

360

Grafit

nema tinjanja

750

Aluminij

320

590

Aluminij (mastan)

230

400

Magnezij

340

470

Željezni prah

240

430

B

ORGANSKO-KEMIJSKI PROIZVODI

Naftalin

tali se kod 80 OC

575

Sapunska prašina

tali se

575

Etalna kiselina

topi se kada voda ispari

650

Antracen

tali se, isparuje, sublimira

505

C

UMJETNE TVARI (SMOLA, VOSAK, GUMA)

Tvrdi vosak

tali se kod 100-110OC

400

Mekana smola

tali se

620

Tvrda smola

tali se

620

Mekana guma

pari se

360

Tvrda guma

pari se

425

D

PROIZVODI PREHRAMBENE INDUSTRIJE

Ražena prašina

305

430-500

Raženo brašno

325

415-470

Pšenična prašina

290

420-485

Pšenično brašno

pougljenje

410-430

Riža

270

420

Šećer u prahu

tali se

360

Riblje brašno

pougljenje

485

E

BILJNI VLAKNATI PROIZVODI

Prašine od umjetnih vlakana

305

teško se uzvitlava

Papir

360

teško se uzvitlava

Tvrdo drvo (bukovo)

315

520-430

Crnogorica

325

440-450

Brašno od pluta

325

460-505

Duhan

290

485

 


PALJENJE ELEKTRIČNOM ISKROM

Kako je već rečeno, za paljenje eksplozivnih smjesa potreban je neki izvor topline koji, između ostalih, može biti i električna iskra.

Istraživanja su pokazala da za paljenje eksplozivnih smjesa može biti dovoljna i posve neznatna energija, no da mogućnost paljenja ne ovisi samo od napona (V) i jakosti (A) struje nego i od raznih drugih uvjeta, kao npr. od oblika, veličine, površine, i vrste materijala kontakata koji prekidaju struju, od brzine kojom se kontakti rastavljaju, od veličine induktivnog otpora u strujnom krugu itd.

Pitanje je, prema tome, dosta složeno i na njega danas još nema konačnog odgovora.

Treba se, dakle, ograničiti na neke već poznate temeljne uvjete, koji se mogu koristiti za sigurnu zaštitu od paljenja kod one vrste elektrouređaja sto nisu zaštićeni nekim drugim poznatim načinom.

 
Istraživanjima je dokazano:

  • da je za paljenje dovoljna, pod izvjesnim okolnostima, već i neznatna električna energija i da se samo zanemarivi izvori električne energije, kao npr. fotoćelije, termoelementi i slično, mogu smatrati sigurnima i u slučajevima kada strujni krugovi imaju i induktivnih otpora,
  • da se snižavanjem napona može spriječiti paljenje u strujnim krugovima bez induktivnih otpora,
  • da se snižavanjem napona ne može postići sigurna zaštita od paljenja u svakom slučaju kad u strujnom krugu ima znatnih induktivnih otpora,

 
Upotreba strujnih krugova koji kod prekida ili kratkog spoja mogu zapaliti eksplozivne smjese, predstavljaju problem samosigurnosti koji spada u eksplozivnu zaštitu.

Paljenje eksplozivne smjese može se izazvati i nakupljenim nabojem na izoliranim dijelovima (statički naboj).

Naime, dovođenjem takvog dijela u blizinu dijelova koji imaju drugačiji potencijal može doći do preskoka iskre koja postaje uzročnik paljenja.


Autor: VĐ
www.zastita.com.hr