Uvod
Prilikom obavljanja bilo kojeg rada u raznim tehnologijama dolazi do mogućnosti za nastanak ozljeda ili privremenog ili trajnog oštećenja zdravlja radnika. Ozljede se ne događaju samo u  proizvodnim procesima koji koriste strojeve što predstavljaju mehaničke opasnosti, već su češće u proizvodnim procesima koji za rad koriste opasne tvari.
Da bi se što više spriječilo događanje ozljeda, oboljenja, te profesionalne bolesti radnici moraju biti kvalitetno educirani za rad na siguran način, te  upoznati  s tvarima koje se koriste u proizvodnji, opasnosti i mjeri zaštite kod rada s njima.
Sigurnost na radu se postiže primjenom odgovarajućih pravila i provedbom mjera zaštite na radu, koje su prilagođene rizicima koje se želi spriječiti. Rizik u načelu prvo treba prepoznati, potom proučiti i odabrati odgovarajuću mjeru zaštite za sprečavanje danjih ozljeda prilikom rada.
Poslodavac je dužan primjenom maje opasnih i štetnih tehnologija, radnih postupaka i radnih tvari stalno unaprjeđivati stanje zaštite na radu.
 
Prema odredbama članka 47. Zakona o zaštiti na radu, poslodavac je dužan ako koristi opasne radne tvari primjenjivati pravila zaštite na radu sljedećim redoslijedom:

  • ukoliko je moguće prema vrsti poslova i stanju tehnike koristiti zatvorene sustave.
  • ukoliko nije moguće spriječiti oslobađanje opasnih plinova, para i aerosola, treba ih odvojiti s mjesta nastanka izvan radnog okoliša na način da ne onečišćuje životni okoliš.
  • ukoliko nije moguće odvoditi opasne plinove, pare i aerosoli s mjesta nastanka, onda ih je potrebno ograničiti na najmanju moguću mjeru:
  1. količinu opasne tvari,
  2. broj zaposlenika koji su izloženi djelovanju opasnih tvari,
  3. vrijeme izlaganja radnika utjecaju opasnih tvari.

Zaštita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvedbe radnog postupaka, te se mora provoditi primjenom pravila zaštite na radu (propisana, ugovorena i priznata pravila), naređenih mjera inspektora rada i uputa poslodavca.
 
Propisana pravila su utvrđena zakonima, propisima nadležnih ministarstava i hrvatskim normama, a dijele se na:

  • osnovna pravila – pravila kojima se otklanja ili smanjuje opasnost na sredstvima rada, njima se utvrđuju zahtjevi koje mora zadovoljiti sredstvo rada tijekom upotrebe (članak 9. Zakona o zaštiti na radu)
  • posebna pravila – pravila koja se odnose na radnike i na način obavljanja radnog postupka, a primjenjuju se ako se osnovnim pravilima ne može otkloniti opasnost za život i zdravlje radnika (članak 10. Zakona o zaštiti na radu).

Ugovorena pravila su ona pravila iz kolektivnih ugovora, sporazuma zaposleničkog vijeća s poslodavcem, ugovora o radu i sl.
Priznata pravila su pravila preuzeta iz stranih propisa ili u praksi provjereni načini kojima se otklanjaju ili smanjuju opasnosti i štetnosti na radu, sprječava nastanak ozljeda, profesionalnih bolesti i drugih bolesti. Primjenjuju se  ako ne postoje propisana pravila. Ukoliko se primjenjuju priznata pravila, treba voditi računa da se odaberu ona pravila koja su povoljnija za sigurnost i zaštitu zaposlenika i drugih osoba, (članak 11. Zakona o zaštiti na radu).
Naređene mjere su one mjere koje je naredio inspektor rada.
Upute poslodavca predstavljaju sažet pregled prava i dužnosti. Time se omogućuje da se brzo i na jednom mjestu nađe odgovor na pitanje tko je za što nadležan ili odgovoran kod poslodavca.
Sredstva za rad su objekti namijenjeni za rad s pripadajućim radnim i pomoćnim prostorijama i prostorima s instalacijama i uređajima, strojevima, prijevozna sredstva, skele i ostale površine s kojih se obavlja rad i po kojima se kreću zaposleni, a koji se nalaze izvan objekta za rad.
Zaštita na radu se provodi s ciljem da se radnicima osiguraju radni uvjeti bez opasnosti za život i zdravlje, odnosno da se izbjegnu ozljede, profesionalne bolesti i bolesti vezane za rad.
U slučajevima kada pravilima zaštite na radu nije moguće zaštititi radnike, jedna od mogućnosti je da se skrati radno vrijeme. Takvo skraćeno radno vrijeme računa se kao puno radno vrijeme (Zakon o radu, članak 32.).
Raditi na siguran način, treba naučiti. Zato je temeljna obaveza poslodavca osposobiti radnike za samostalan rad na siguran način.
 
Izbor problema
Poslodavci imaju zakonsku i moralnu obavezu da zaštite zdravlje i sigurnost radnika. Obavezni su radnicima davati odgovarajuće  obavijesti i pisane upute o opasnostima, štetnostima i naporima u svezi s djelatnosti koju obavljaju, a koje mogu ugroziti zdravlje njih samih.
Kada obavljaju svoje radne zadatke radnici su izloženi određenim opasnostima, naporima štetnostima koje mogu uzrokovati ozljede, bolesti, te im ugroziti život i zdravlje.
Štetnim tvarima po zdravlje smatraju se tvari i proizvodi od tih tvari koji uneseni u ljudski organizam ili u dodiru s organizmom mogu ugrozit život i zdravlje. Pritom je važno ponašanje te tvari prilikom ulaska u ljudski organizam.
 
Obzirom na svojstva i način djelovanja na organizam, kemijske štetne tvari mogu biti:

  • tvari štetne po zdravlje,
  • zapaljive tvari,
  • reaktivne tvari.

Kemijska tvar ne može štetno djelovati ukoliko nije ušla u organizam ili došla u kontakt s njime.
 
Postoji više načina kako štetna tvar može ući u organizam, a to su:

  • dišnim putovima – inhalacijom ili udisanjem
  • probavnim sustavom – ingestijom ili gutanjem, jedenjem
  • apsorpcijom preko kože – dermalno
  • ostali načini – preko placente trudnice na dijete u utrobi, rektalno.

Većina štetnih tvari koje se koriste pri radu mogu biti raspršene u zraku u obliku prašine, maglice, dimova, plina i para, tako da mogu u organizam dospjeti udisanjem.
Djelovanje štetne tvari na organizam može biti akutno i kronično.
Kemijske tvari postaju dio našeg življenja na način da potpomažu mnoge naše aktivnosti, ali se pri tome ne smije zaboraviti da ukoliko se ne upotrebljavaju pravilno ugrožavaju naše zdravlje, ali i truju okoliš.
 
Pod pojmom opasna tvar podrazumijeva se svaka tvar koja može prouzročiti opasne ili štetne učinke koji mogu biti trajni ili prolazni:

  • trajni učinci opasne tvari – vezani su za razaranja tkiva, a očituju se u trajnom oštećenju organa ili dijelova organa
  • prolazni učinci opasne tvari – ubrzavaju ili usporavaju procese u organizmu, ovisno o koncentraciji opasne tvari.

Kako se opasne tvari sve više proizvode, prerađuju ili koriste , njihovo štetno djelovanje na život i zdravlje zaposlenika postaje sve značajnije zbog mogućnosti nastanka ozljeda na radu i njihovim dugotrajnim djelovanjem na zdravlje zaposlenika. Zbog toga je Zakonom o zaštiti na radu poslodavac obavezan primjenom manje opasnih i štetnih tvari unaprijediti stanje zaštite na radu (čl.45.).
Poslodavac koji u tehnološkom procesu koristi opasne tvari dužan je te tvari označiti na propisan način (u skladu s pravilima zaštite na radu i uputama proizvođača).
Kada nije moguće pravilima zaštite na radu ili organizacijskim mjerama otkloniti ili ograničiti opasnosti po život i zdravlje radnika, poslodavac mora osigurati odgovarajuća sredstva zaštite.
Rukovanje kemijskim tvarima bez odgovarajućih sredstva zaštite, radnika izlaže riziku da određenu količinu tih tvari apsorbira i na taj način ugrozi život i zdravlje.
 
Zakon o zaštiti na radu obavezao je poslodavce na:

  • provedbu zaštite na radu
  • izradu programa osposobljavanja za rad na siguran način
  • određivanje poslova s posebnim uvjetima rada
  • korištenje osobnih zaštitnih sredstava
  • ispitivanje radnog okoliša, strojeva i uređaja
  • provođenje zaštite od požara i eksplozija

Zakon o zaštiti na radu zabranjuje poslodavcu da rasporedi radnika na rad na poslovima, ako prethodno nije osposobljen za siguran rad na siguran način. Radnik radi na siguran način kada radne zadatke može obaviti bez ugrožavanja vlastitog života i zdravlja, te života i zdravlja drugih osoba.
Ako rade na poslovima pri kojima u izloženi djelovanju opasnih tvari radnici moraju biti osposobljeni za rad na siguran način. Moraju biti upoznati sa opasnostima koje proizlaze iz rada s opasnim tvarima i kako se te opasnosti otklanjaju.
Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada propisani su poslovi s posebnim uvjetima rada.
Poslovi s posebnim uvjetima rada su oni poslovi koje može obavljati samo radnik koji osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjava i posebne uvjete glede dobi života, spola, stručne spreme, zdravstvenog stanja i psihičkih sposobnosti.
Poslodavac ne smije rasporediti radnika na poslove s posebnim uvjetima rada ako prethodno nije na propisani način utvrdio da on ispunjava posebne uvjete.
Na takvim poslovima ne mogu raditi osobe mlađe od 18 godina. Glede spola također postoje određena ograničenja, ali na način da je utvrđeno na kojim poslovima ne smije raditi žena za vrijeme trudnoće i za vrijeme dojenja djeteta.
Prije rasporeda na poslove s posebnim uvjetima rada radnici se podvrgavaju takozvanim prethodnim pregledima na kojima se utvrđuje da li radnici ispunjavaju tražene uvjete. Ukoliko ne ispunjavaju te uvjet ne mogu biti raspoređeni na te poslove.
Kako bi se osiguralo da ne dođe do oštećenja zdravlja radnika, utvrđena je obaveza poslodavca da u propisanim vremenskim razmacima upućuje radnike na periodičke preglede.
Ako se prilikom takvih pregleda, utvrdi da radnik više ne ispunjava sve uvjete za obavljanje tih poslova, ili da je došlo do oštećenja zdravlja, radnik više ne smije raditi na takvim poslovima.
Poslodavac mora za svakog radnika imati odgovarajuće isprave o ispunjavanju posebnih uvjeta.
Poslodavac mora proces rada tako planirati, pripremiti i provoditi da osigura kvalitetnu zaštitu radnika i okoliša.
Tehnologiju rada mora razraditi tako da uzme u obzir sve čimbenike sigurnosti (organizacijske, tehničke i osobne) i u vezi s tim izraditi upute za rad na siguran način. Radne postupke mora tako pripremiti i organizirati tako da ne utječu na život i zdravlje radnika.
Kada se osnovnim pravilima zaštite ne mogu otkloniti opasnosti i štetnosti, poslodavac je obavezan radnicima osigurati odgovarajuća sredstva zaštite. Mora skrbiti da radnici ta zaštitna sredstva i koriste prilikom obavljanja radnih zadataka.
Poslodavac je dužan osobna zaštitna sredstva redovito pregledavati da bi se utvrdilo da li je došlo do kakvih promjena koje bi tijekom upotrebe mogle ugroziti sigurnost i zdravlje radnika.
Osobna zaštitna sredstva koja nisu u skladu s propisima zaštite na radu ne smiju se koristiti.

Autor:  Željko Sinković dipl.ing.sig