Sigurnosne udaljenosti

U okviru europskog projekta „PREVIEW- Man made risk“ desetak zemalja Europske Unije razvijalo je u zajedničkom projektu implementaciju satelitskih tehnologija za potrebe utvrđivanja širenja oblaka opasnih tvari. Već 2007. godine Hrvatska vatrogasna zajednica je zatražila uključivanje u navedeni projekt koji bi hrvatskim interventnim službama, a posebno vatrogascima, dala izvrsne alate za predviđanje širenja oblaka opasnih tvari, a posebno u daljnjoj prespektivi mogućnost predviđanja širenja šumskih požara. Iako ovaj cilj još nije ostvaren, važnost implementacije ovog projekta iskazuje se u činjenici da je u razvoj aplikacija bila uključena „vatrogasna elita“ europskih zemalja iz ovog područja. U nastavku su iznesene preporuke koje su u okviru projekta dane za sigurnosne udaljenosti kada vatrogasci ne raspolažu detaljnim informacijama o opasnoj tvari.

Opasno područje
Kada dolazi do širenja plinova ili para opasnih tvari, kao opasno područje, koje je potrebno blokirati i na kojem su potrebne posebne mjere zaštite, označavamo područje oko mjesta istjecanja ili pukotine opasne tvari, koje je omeđeno untarnjom sigurnosnom granicom.  Na tom području je obvezna uporaba specijalne-odgovarajuće zaštitne odore/opreme, kako bi se izbjegle ozljede i ugrožavanje života i ljudi pripadnika interventih službi.
Vrsta zaštitne odore se razlikuje i obzirom na udaljenost od mjesta istjecanja/pukotine (ako stojimo neposredno do mjesta ispuštanja, rabit ćemo drugu zaštitnu odoru u odnosu na onu koju bismo nosili, ako stojim na rubu područja opasnosti).  Vrijedi pravilo, da na opasnom području dozvoljavamo samo zadržavanje propisno zaštićenih interventnih službi. U tom području je potrebno vršiti nadzor koncentracija opasnih tvari te utvrditi granične vrijednosti.
Između područja neposredne opasnosti (opasnog područja) i vanjske sigurnosne granice nalazi se sigurnosno područje gdje pripadnici interventne postrojbe mogu biti opremljeni samo izolacijskim aparatima sa zaštitnom maskom, kako bi bili zaštićeni u slučajevima nenadanih događaja, npr. promjene smjera i jačine vjetra.
U slučaju razmatranja evakuacije stanovništva, treba imati na umu činjenicu da ljudi mogu biti izloženi nepotrebnim pogibeljima ako ne ostanu u zgradama gdje  zatvaranjem vrata, prozora i isključivanjem ventilacijskih/rashladnih uređaja mogu ostvariti veću razinu zaštite, nego da se na otvorenom izlože djelovanju opasne tvari. Uzrok tome je činjenica da su koncentracije opasnih tvari u zatvorenim prostorima značajno niže nego one na otvorenom, čime bi se moglo (u slučaju odluke za evakuaciju), osobe iz relativno sigurnih zatvorenih prostora izvrgnuti značajno većim rizicima na otvorenom. Stoga je i ugroženo područje, u kojem je opasnost za zdravlje relativno niska, utvrđeno kao opasno područje i u kojem se poziva stanovništvo da ostane u zatvorenim prostorima, dok god opasna tvar nije odstranjena, odnosno opasnost otklonjena. Cjelokupno područje, koje se sastoji iz opasnog i sigurnosnog područja nazivamo područje nesreće.

Faktori koji utječu na veličinu opasnog područja

Veličina i oblik opasnog područja ovise o sljedećim fatorima:

  • svojstvu opasne tvari: veličina i oblik opasnog područja značajno se razlikuju, da li se npr.  radi o krutom eksplozivu ili otrovnom plinu, koji je počeo istjecati na nesreći. Općenito je kod istjecanja plina opasno područje veće nego kod nesreće s krutom tvari.
  • vrsti ispuštanja: značajno se razlikuje veličina opasnog područja obzirom na to da li se radi o ispuštanju otrovnog ili ukapljenog plina. Tako je kod istjecanja plina u ukapljenom stanju područje opasnosti 10 puta veće od istjecanja plina u plinastom stanju.
  • brzini istjecanja: opasno područje se povećava kod veće brzine istjecanja (1 kg/s u odnosu npr. 0.01 kg/s). Istjecanje ovisi i o veličini tlaka u spremniku, odnosno veličini pukotine.
  • Okolišu (reljefu) i posebnostima na mjestu nesreće: oblak plina ostat će nepromijenjen duže vrijeme, ako se s vjetrom širi preko jezera, nego kroz šumu.
  • vremenskim prilikama: U vodi topivi plin se rastopi na kiši što dovodi do smanjenja opasnog područja . Zračna nestabilnost može 4 do 5 puta povećati opseg opasnog područja. Tako će opasni oblak biti stabilniji u hladno zimsko doba nego za toploga ljetnog dana, t.j. povećat će se opseg opasnog područja. Vruć sunčan dan može lako uzrokovati termička kretanja, odnosno jaka zračna gibanja koja smanjuju koncentraciju plina. Istovremeno treba imati na pameti, da kod veće temperature tekućine brže isparavaju, odnosno da se u tom slučaju povećava opasno područje. Kao što vidimo, vrijeme je značajan faktor, gdje mnogi od čimbenika utječu međusobno jedan na drugoga. Razlikujemo pritom 3 razreda stabilnosti:
    • razred A, nestabilno i vjetrovito vrijeme  s prosječnom brzinom vjetra od 8 m/s
    • razred D, neutralno,  s brzinom vjetra od 5 m/s
    • razred F, stabilno s brzinom vjetra od 1 m/s

Tako su opasna područja kod F 2 do 5 puta veća nego kod D, odnosno 10 puta veća nego kod A.

  • smjeru i brzini vjetra:  Širenje plinskog oblaka značajno ovisi o smjeru vjetra, kao i zračnim tokovima. Tako je raspršivanje i smanjenje koncentracije brže kod veće brzine vjetra. Brzina vjetra također važnu ulogu igra kod određivanja smjera širenja opasnog oblaka. Općenito, niža brzina vjetra znači veću vjerojatnost nepouzdanosti smjera vjetra. Tako kod brzina vjetra nižih od 2 m/s, možemo računati s kružnim oblikom opasnog područja. Kod brzina vjetra većih od 2 m/s, smjer vjetra je stabilniji i požarno područje se oblikuje s kutom od 60 °.  Bez obzira na navedeno, potrebno je budno pratiti eventualne promjene smjera vjetra, te po potrebi redefinirati veličinu i smjer opasnog područja. Vanjsku sigurnosnu granicu moguće je više udaljiti od područja (neposredne) opasnosti. Za razliku od područja opasnosti, vanjsku sigurnosnu granicu može omeđiti policija. Izvan vanjske sigurnosne granice nema rizika za ozljede ljudi u okolici. Ove podatke treba naravno uzeti s rezervom, jer su doneseni temeljem iskustava na europskom kontinentu; jaki, brzo mijenjajući vjetrovi upravo su mogući u hrvatskom priobalju, gdje se na uskom području u vrlo kratkom vremenu može promijeniti niz vjetrova („ruža vjetrova“).

Određivanje opasnog područja

U početnoj fazi nesreće s opasnim tvarima često se ne raspolaže detaljnim podacima o tvari, a ujedno se zahtijeva brzo djelovanje, t.j. interventne postrojbe se nalaze pod vremenskim pritiskom. Zapovjednik intervencije u tim okolnostima mora nekada donositi ključne odluke temeljene na nepotpunim podacima – npr. u akcijama spašavanja, gdje u pravilu nakon nesreće ne prođe više od nekoliko minuta, kada su prve interventne postrojbe na putu ili su već pristigle na mjesto nesreće. Čak i da u tom trenutku ima na raspolaganju cjelokupnu dokumentaciju o opasnoj tvari, koja može biti iskazana u desetinama stranica gusto ispisanih svojstava, manjka vremena, da se takva dokumentacija u nekoliko minuta detaljno prouči, uz istovremeno izviđanje na mjestu intervencije.
Stoga je ključno, da se u početku intervencije može približno odrediti opasno područje, koje se kasnije, uz pomoć sofisticiranih mjernih uređaja, informacija stručnjaka ili simulacijskih programa širenja opasnih oblaka (dissemination programs) itd. može detaljno utvrditi.
Početno određivanje opasnog područja u pravilu se temelji na približnoj osobnoj procjeni, koja se utvrđuje temeljem oznaka opasnosti na vozilu. Određivanje opasnih područja obzirom na različite klase opasnih tvari ili oznake opasnosti prikazano je u tablici koja slijedi. Također se zapovjednik intervencije može naći u vrlo zahtjevnom položaju, kada se radi o nesrećama, u koje je uključeno više opasnih tvari.
Prvi podaci o opasnim tvarima mogu biti dostupni kod vozača u tovarnom listu. U najgorem slučaju vatrogasni zapovjednik, koji je došao prvi na mjesto nesreće, suočava se sa situacijom da mora donijeti odluku da li da samo s izolacijskim aparatima i redovnom intervenom zaštitnom odorom opremljene vatrogasce pošalje u opasno područje, kako bi se pristupilo spašavanju i utvrdilo, o kojoj se tvari i kojim su rizicima uopće radi. Pritom vatrogasni zapovjednik mora biti u stanju vrlo brzo ocijeniti rizike kojima će biti izložena njegova postrojba. Jasno je da su izbor i procjena vrlo teški. Ovakve početne procjene, pogotovo kada se radi o opasnim područjima za miješane utovare, samo su okvirne i neprecizne, te se u daljnjem tijeku intervencije trebaju provjeriti i korigirati. Također valja upozoriti, da se u priloženoj tablici opasno područje kod nekih tvari određuje temeljem klase opasnosti (opasnih tvari), a kod nekih temeljem broja oznake opasnosti.

Klasa opasnosti ili oznaka opasnosti

Određivanje opasnog područja

Radijus (metara)

Eksplozivi

Klasa opasnosti 1.1.

Za manje količine (npr. auto)

300

 

Za veće količine (kamioni, željeznički transport, skladišta)

800

Klasa opasnosti 1.2.

Za manje količine (npr. auto)

300

 

Za veće količine (kamioni, željeznički transport, skladišta)

800

Klasa opasnosti 1.3.

 

100

Klasa opasnosti 1.4.

 

50

Klasa opasnosti 1.5.

 

50

Klasa opasnosti 1.6.

 

50

Plinovi

Klasa opasnosti 2.

Opasnost eksplozije spremnika, pojedinačnih plinskih cilindara/boca

300

Klasa opasnosti 2.

Opasnost BLEVE (Eksplozija para vrele tekućine – Boiling Liquid Extended Vapour Explosion)

1000

Oznaka opasnosti 20

 

50

Oznaka opasnosti 23

Manje ispuštanje (npr. ispuštanje na spojevima, ventilima), brzina vjetra manja od 2 m/s

100

Oznaka opasnosti 23

Manje ispuštanje (npr. ispuštanje na spojevima, ventilima), brzina vjetra veća od 2 m/s; u smjeru vjetra (niz vjetar)

100

Oznaka opasnosti 23

Manje ispuštanje (npr. ispuštanje na spojevima, ventilima), brzina vjetra veća od 2 m/s; protiv vjetra (uz vjetar)

50

Oznaka opasnosti 23

Veće ispuštanje (npr. spojne cijevi), brzina vjetra manja od 2 m/s

300

Oznaka opasnosti 23

Veće ispuštanje (npr. oštećene spojne cijevi), brzina vjetra veća od 2 m/s, u smjeru vjetra (niz vjetar)

300

Oznaka opasnosti 23

Veće ispuštanje (npr. oštećene spojne cijevi), brzina vjetra veća od 2 m/s, protiv vjetra (uz vjetar)

50

Oznaka opasnosti 26, 263, 268, 239

Pri oblikovanju graničnih vrijednosti bili su uzeti u obzir sljedeći podaci: klasa stabilnosti D brzine vjetra 5 m/s i F brzine vjetra 1 m/s. Granična vrijednost = 30 ppm (klor). Pri manjem ispuštanju je protok 0.4 kg/s, pri većem ispuštanju je protok 2.5 kg/s. Temperatura zraka je + 15 °C. Spremnik je 45 tonska cisterna, a vrijednosti su izračunate pomoću finskog programa ESCAPE:

 

Oznaka opasnosti 26, 263, 268, 239

Manje ispuštanje (na primjer pukotina promjera 10 mm), F, brzina vjetra 1 m/s

300

Oznaka opasnosti 26, 263, 268, 239

Manje ispuštanje (na primjer pukotina promjera 10 mm), D, brzina vjetra 5 m/s, u smjeru vjetra (niz vjetar)

100

Oznaka opasnosti 26, 263, 268, 239

Manje ispuštanje (na primjer pukotina promjera 10 mm), D, brzina vjetra 5 m/s, protiv smjera vjetra (uz vjetar)

50

Oznaka opasnosti 26, 263, 268, 239

Veće ispuštanje (na primjer pukotina promjera 25 mm), F, brzina vjetra 1 m/s

1000

Oznaka opasnosti 26, 263, 268, 239

Veće ispuštanje (na primjer pukotina promjera 25 mm), D, brzina vjetra 5 m/s, u smjeru vjetra (niz vjetar)

300

Oznaka opasnosti 26, 263, 268, 239

Veće ispuštanje (na primjer pukotina promjera 25 mm), D, brzina vjetra 5 m/s, protiv smjera vjetra (uz vjetar)

50

Oznaka opasnosti 26, 263, 268, 239

Trenutno ispuštanje, F, brzina vjetra 1 m/s

9000

Oznaka opasnosti 26, 263, 268, 239

Trenutno ispuštanje, D, brzina vjetra 5 m/s, u smjeru vjetra (niz vjetar)

6000

Zapaljive tekućine

Oznaka opasnosti 30, 33

Od ruba mrlje

50

Napomena: U švedskom nacionalnom ispitnom institutu u Borasu ispitano je 1990. godine vatrogasno zaštitno odijelo na djelovanje topline zapaljenjem goruće površine od 200 m2
benzina ili acetona. Utvrđeno je, da je osoba u vatrogasnoj zaštitnoj odori mogla stajati 20 metara od ruba mrlje približno 5 minuta, prije nego je nastupila bol. Ocijenjeno je, da je udaljenost od 50 m dovoljna od ruba mrlje, uz uzimanje u obzir izmjenjivih okolnosti, koje uzrokuje vjetar (različiti opsezi opasnog područja)

Zapaljive krute tvari koje spontano kemijski reagiraju, desenzibilizirani eksplozivi; samozapaljive tvari; tvari koje u dodiru s vodom oslobađaju zapaljive plinove

Klasa opasnosti 4.1, 4.2, 4.3

 

50

Klasa opasnosti 4.1, 4.2, 4.3

U slučaju opasnosti od eksplozije

300

Oksidirajuće tvari i organski peroksidi

Klasa opasnosti 5.1, 5.2

 

50

Klasa opasnosti 5.1, 5.2

U slučaju opasnosti od eksplozije

300

Otrovne i jako otrovne tvari, jako nagrizajuće otrovne tvari

Oznaka opasnosti 60, 66, 886

 

100

Radioaktivne tvari

Klasa opasnosti 7.

Ili jakost zračenja od 100 µSv/h

50

Klasa opasnosti 7.

Kada se radi o tekućini ili pari

100

Nagrizajuće i jako nagrizajuće tvari

Oznaka opasnosti 80, 88

 

50

Oznaka opasnosti 80, 88

U slučaju lako hlapljvih tvari

100

Razne opasne tvari i predmeti

Klasa opasnosti 9.

 

50

Napomena: Iz iskustva se procjenjuje, da kod nepoznavanja vrste opasne tvari, kao i kod miješanih opasnih tvari, opasno područje kod krutih tvari se određuje od mjesta nesreće do udaljenosti od 50 metara, kod tekućina do udaljenosti od 100 metara, s tim da se kod plinova obavezno mjestu nesreće treba približavati iz smjera vjetra (uz vjetar).

 

mr. Mario Starčević, dipl. ing.