IZBOR VATROGASIH APARATA

Izbor vatrogasnih aparata se obavlja prema Pravilniku o vatrogasnim aparatima (Nn 101/11) i Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o vatrogasnim aparatima (NN 74/13).

Novi pojmovi:
Prijenosni vatrogasni aparat je vatrogasni aparat koji je konstruiran za ručno prenošenje i ručno korištenje i koji u pogonskom stanju (sa sredstvom za gašenje) ima masu od najviše 20 kg;
Prijevozni vatrogasni aparat je vatrogasni aparat koji je konstruiran za ručni transport i ručno korištenje i koji u pogonskom stanju (sa sredstvom za gašenje) ima masu veću od 20 kg;
Kapacitet gašenja vatrogasnog aparata je mogućnost vatrogasnog aparata da pogasi određeno tipsko žarište određeno normom HRN EN 3-7 i označen je na naljepnici proizvođača na vatrogasnom aparatu, sukladno navedenoj normi (prema HRN EN 3-7 vatrogasni aparati se klasificiraju prema kapacitetu gašenja a ne prema količini sredstva za gašenje);
Jedinica gašenja (u daljnjem tekstu: JG) je pomoćna veličina koja omogućava usporedbu kapaciteta gašenja različitih vrsta vatrogasnih aparata i služi za određivanje potrebnog broja vatrogasnih aparata. Svakom vatrogasnom aparatu se dodjeljuje određeni broj JG prema njegovom kapacitetu gašenja;
Manja požarna opasnost – prisutne su tvari manje zapaljivosti, prostorni i radni uvjeti predstavljaju manju mogućnost nastanka požara. Početni požar bi se širio vrlo polako;
Srednja požarna opasnost – prisutne su zapaljive tvari, prostorni i radni uvjeti predstavljaju značajnu mogućnost nastanka požara. Početni požar bi se širio srednjom brzinom;
Velika požarna opasnost – prisutne su tvari velike zapaljivosti, prostorni i radni uvjeti predstavljaju veliku mogućnost nastanka požara. Početni požar bi se širio brzo. U prostore s velikom požarnom opasnosti razvrstavaju se i svi prostori koje nije moguće razvrstati u manju ili srednju požarnu opasnost;

Vrsta vatrogasnih aparata određuje se u skladu s razredom požara prema tvari koja gori, prema normi HRN EN 2.
Zbroj JG (jedinica gašenja) svih vatrogasnih aparata u požarnom sektoru mora biti jednak ili veći od potrebnog broja JG u tom požarnom sektoru.
Broj JG koje može pogasiti vatrogasni aparat određuje se prema kapacitetu gašenja vatrogasnog aparata i dan je u tablici 1.

Tablica 1: BROJ JG PREMA KAPACITETU GAŠENJA VATROGASNIH APARATA

JG Kapacitet gašenja vatrogasnih aparata prema HRN EN 3-7
Tipski požar razreda A (krute tvari) Tipski požar razreda B (tekućine) Tipski požar razreda F (ulja i masti biljnog i životinjskog porijekla)
1 5A 21B 5F
2 8A 34B
3 55B 25F
4 13A 70B
5 89B 40F
6 21A 113B
9 27A 144B 76F
10 34A
12 43A 183B
15 55A 233B

Potreban broj JG s obzirom na požarnu opasnost i površinu požarnog sektora određuje se prema tablici 2.
Tablica 2: BROJ POTREBNIH JG PREMA POVRŠINI POŽARNOG SEKTORA I POŽARNOJ OPASNOSTI

Površina požarnog sektora do (m2)
Požarna opasnost
manja srednja velika
50 6 12 18
100 9 18 27
200 12 24 36
300 15 30 45
400 18 36 54
500 21 42 63
600 24 48 72
700 27 54 81
800 30 60 90
1000 36 72 108
na svakih daljnjih 250
6 12 18

Napomena:
Ukoliko vatrogasni aparat za razrede požara A i B ima različite kapacitete gašenja, odnosno pripadajuće JG, uzima se niža vrijednost JG.
Primjer:
Za vatrogasni aparat koji može pogasiti tipsko žarište 27A (9 JG) i 233B (15 JG) računa se sa 9 JG.
Primjeri razvrstavanja prostora prema požarnoj opasnosti dani su u tablici 3.
Tablica 3. PRIMJERI RAZVRSTAVANJA PROSTORA PREMA POŽARNOJ OPASNOSTI

Prostori Požarna opasnost
manja srednja velika
Industrijski ciglane i betonare, proizvodnja stakla i keramike, proizvodnja papira u mokrom području, proizvodnja konzervi, proizvodnja elektronike, proizvodnja napitaka, strojogradnja i sl. proizvodnja kruha, prerada i obrada kože, tekstila i umjetnih materijala, proizvodnja gume, tlačno lijevanje plastike, proizvodnja kartona, sastavljanje vozila i kućanskih aparata i sl. proizvodnja namještaja i drvenih vezanih ploča (iverica, šperploča, furnira i sl.), tkaonice, predionice, proizvodnja papira u suhom području, prerada papira, mlinovi, proizvodnja stočne hrane, proizvodnja krovne ljepenke i pjenastih materijala (spužvi), proizvodnja i prerada zapaljivih lakova, boja i ljepila, lakirnice i uređaji za nanošenje praha, rafinerije, tiskare, petrokemijska industrija, uljne kalionice, farmaceutska industrija i sl.
Prodajni, trgovački i skladišni
negorivi materijali i proizvodi s manjim udjelom negorive ambalaže (npr. keramika, napici, cvijeće i sl.) gorivi materijali i proizvodi (npr. skladišta drva na otvorenom, namještaj, gume, ambalaža, knjige, bijela tehnika, elektronika, tekstil, prehrambeni proizvodi, kemijska sredstva za čišćenje, foto oprema, pekarne i sl.) lako zapaljivi materijali (npr. boje i lakovi, otapala, stari papir, drvo, pamuk, pjenasti materijali (spužve), skladišta špedicije i sl.)
Uredski, smještajni, uslužni, ugostiteljski, kulturno-zabavni
ulazni prostori i predprostori (čekaonice): sportskih dvorana, kinodvorana, kazališta, upravnih zgrada, zdravstvenih ustanova, odvjetničkih i drugih ureda, i sl uredi, kuhinje, ugostiteljski objekti (hoteli, hosteli, pansioni, restorani, caffe barovi i dr.), studentski i učenički domovi, arhivi, knjižnice, banke, pošte, obrazovne i znanstvenoistraživačke ustanove, zdravstvene ustanove i domovi za starije i nemoćne, stambene zgrade, poljoprivredne zgrade, zgrade za vjerske obrede, garaže diskoteke, kinodvorane, gledališta dvorana i druga mjesta gdje se okuplja veliki broj ljudi;
prostori za prikupljanje otpada
Obrtni vrtlarije, galvanizacija, mehanička obrada metala (tokarenje, glodanje, bušenje, rezanje, štancanje i sl.), mehanička obrada kamena (klesarske radionice i sl.) bravarske radionice, vulkanizerske radionice, prerada kože/umjetne kože i tekstila, pekarne, elektro-radionice, frizerski saloni, kozmetički saloni automehaničarske radionice, stolarske radionice, tapetarske radionice, lakirnice

Primjeri izračuna potrebnog broja vatrogasnih aparata dani su u Prilogu 1. Pravilnika (NN 101/11 i 74/13)
Primjer izračuna potrebnog broja vatrogasnih aparata iz navedenog Pravilnika:
Hala za proizvodnju namještaja površine 2000 m2
Iz tablice 2. vidljivo je da se radi o prostoru sa velikom požarnom opasnosti te se iz tablice 3. za veliku požarnu opasnost i površinu od 2000 m2 izračunava potreban broj JG – 108+4*18=180JG.
Zbroj JG svih vatrogasnih aparata mora biti najmanje 180, a moguć je požar razreda A.
Tražene uvjete zadovoljavaju:
– 12 vatrogasnih aparata koji imaju po 15 JG (mogu pogasiti tipska žarišta 55A) ili
– 15 vatrogasnih aparata koji imaju po 12 JG (mogu pogasiti tipska žarišta 43A) ili
– 18 vatrogasnih aparata koji imaju po 10 JG (mogu pogasiti tipska žarišta 34A) ili
– 20 vatrogasnih aparata koji imaju po 9 JG (mogu pogasiti tipska žarišta 27A) ili
– sve druge kombinacije vatrogasnih aparata kod kojih je zbroj JG određenih iz tablice 1. ili 4. najmanje 180

U slučaju kada jedan požarni sektor obuhvaća više etaža, na svakoj etaži se mora nalaziti najmanje jedan vatrogasni aparat kapaciteta gašenja najmanje 6 JG.

U požarnim sektorima specifičnog požarnog opterećenja većeg od 2 GJ/m2, na svakih 500 m2 površine, pored prijenosnih aparata propisanih Pravilnikom, dodaje se po jedan prijevozni vatrogasni aparat.
Odredbe Pravilnika o izboru i određivanju vrste i broja JG vatrogasnih aparata, neće se primjenjivati na slučajeve u kojima su broj, vrsta i/ili raspored vatrogasnih aparata regulirani odredbama posebnih propisa (kao što su Pravilnik o plinskim kotlovnicama i sl.).

Poduzeća i druge pravne osobe koje su po odredbama Zakona o zaštiti od požara dužne donijeti "Plan zaštite od požara" (svrstane u I i II kategoriju ugroženosti od požara), izbor vatrogasnih aparata obavljaju na temelju procjene ugroženosti i tog normativnog akta. Za objekte svrstane u III i IV kategoriju ugroženosti od požara potrebna količina vatrogasnih aparata određuje se na temelju veličine prostora koje se želi štititi i požarnog opterećenja.

Vatrogasni aparati se moraju postaviti na uočljivim i lako dostupnim mjestima, u blizini mogućeg izbijanja požara (prijenosni na visini ne većoj od 1,5 metara).

Ovisno o vrsti materijala ili prostora koji se štiti (klase požara A, B, C, D,) odabire se medij za gašenje koji se stavlja u spremnik aparata.

• prah (različitih vrsta za različite klase požara)
• halon (u novije vrijeme razne zanjene za halon zbog njegovih štetnih svojstava)
• ugljikdioksid - CO2
• voda
• pjena
• vodena magla 

Vatrogasni aparati stavljeni na tržište prije stupanja na snagu Pravilnika (NN 74/13), moraju se uskladiti s odredbama tog Pravilnika u roku od 12 mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.
Vatrogasni aparati stavljeni u uporabu, sukladno važećim propisima, prije stupanja na snagu ovog Pravilnika, mogu ostati u uporabi uz uvjet da se održavaju prema odredbama ovog Pravilnika.
Za vatrogasne aparate koji se na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika nalaze u uporabi a nisu sukladni normama navedenim u članku 5. ovog Pravilnika, broj JG određuje se prema tablici 4.


Tablica 4: BROJ JG ZA VATROGASNE APARATE STAVLJENE U UPORABU PRIJE STUPANJA NA SNAGU OVOG PRAVILNIKA

JG Vrsta vatrogasnog aparata
Prah CO2
1 1 kg
2 2 kg 3 kg
3 3 kg 5 kg
6 6 kg
9 9 kg
12 12 kg

Minimalni broj potrebnih vatrogasnih aparata za zaštitu motornih vozila koja obavljaju javni prijevoz određen je tablicom 5.

Broj, vrsta i veličina vatrogasnih aparata za zaštitu kod prijevoza opasnih tvari određuje se prema propisima o prijevozu tih tvari.

Aparate na vozila treba ugraditi s nosačima za vozila, tako da budu dostupni i zaštićeni od atmosferilija.

Tablica 5

Vrsta vozila

Vrsta i veličina vatrogasnog aparata

Broj aparata/kom

Osobni automobil za javni prijevoz

prah ABC – 2 kg

1

Osobni automobili u vlasništvu pravnih osoba, obrtnika i tijela državne uprave koji služe u prijevozu za vlastite potrebe prah ABC – 1 kg 1
Kombi vozila, vozila registrirana za više od 5 osoba i tramvajska motorna kola prah ABC – 2 kg 1

Autobusi javnog gradskog prometa i kamioni do 2,5t

prah ABC - 3kg

1

Međugradski autobusi i kamioni do 10t nosivosti

prah ABC - 6

1

Kamioni s prikolicom i tegljači

prah ABC - 6

2


ODRŽAVANJE I ISPITIVANJE APARATA

Izvod iz Pravilnika o održavanju i izboru vatrogasnih aparata 

Navedenim Pravilnikom određuju se radnje, rokovi, minimalno potrebna oprema i uvjeti za održavanje vatrogasnih aparata, uvjeti za osposobljavanje djelatnika za obavljanje poslova održavanja vatrogasnih aparata te izbor vrste i količine aparata za zaštitu objekata i vozila koja obavljaju javni prijevoz. Pojedini izrazi i pojmovi upotrijebljeni u Pravilniku imaju sljedeće značenje:

  • vatrogasni aparat je prijenosni ili prijevozni aparat koji sadrži sredstvo za gašenje koje se pod pritiskom izbacuje iz spremnika aparata;
  • vatrogasni aparat s bočicom je aparat u čijem spremniku dolazi do radnog pritiska u trenutku aktiviranja ispuštanjem pogonskog plina iz bočice;
  • vatrogasni aparat pod stalnim pritiskom je aparat kod kojeg se spremnik stalno nalazi pod radnim pritiskom;
  • spremnik je posuda iz koje se sredstvo za gašenje izbacuje pod pritiskom;
  • sredstva za gašenje je tvar koja gasi vatru, a čija primjena je odobrena i ispitana uz određeni vatrogasni aparat tijekom atestiranja;
  • zatvarač je strojni dio koji brtvi otvor spremnika kroz koji se puni sredstvo za gašenje;
  • spojna cijev je savitljiva cijev s priključcima, pomoću koje se sredstvo za gašenje usmjerava na vatru;
  • bočica je spremnik pogonskog plina koji se nalazi unutar spremnika ili na spremniku aparata i koji prilikom aktiviranja dovodi aparat pod radni pritisak;
  • mlaznica je naprava koja služi za usmjeravanje mlaza sredstva za gašenje;
  • sigurnosni ventil je uređaj koji sprečava prekoračenje dopuštenog pritiska u spremniku aparata;
  • usponska cijev je cijev kroz koju sredstvo za gašenje izlazi iz spremnika aparata;
  • uzbudna cijev je cijev kroz koju pogonski plin ulazi u spremnik aparata;
  • stručna osoba je djelatnik koji je završio obuku i položio stručni ispit propisan ovim Pravilnikom;
  • ovlašteno poduzeće ili ovlaštena radnja je poduzeće ili radnja koja ima odobrenje za obavljanje poslova održavanja vatrogasnih aparata propisano ovim Pravilnikom.

 Radnje i rokovi održavanja Održavanje vatrogasnih aparata obuhvaća:

  • redovni pregled
  • periodični pregled
  • kontrolno ispitivanje

Redovni pregled obavlja korisnik aparata, a periodični pregled i kontrolno ispitivanje ovlašteno poduzeće ili radnja.

Redovnim se pregledom utvrđuje:

  • uočljivost aparata i dostupnost aparatu,
  • opće stanje aparata,
  • kompletnost aparata,
  • stanje plombe zatvarača odnosno ventila.

Redovni pregled se obavlja najmanje jednom u tri mjeseca, ovisno o uvjetima smještaja aparata.Uočene nedostatke korisnik je obvezan odmah otkloniti sam ili putem stručne osobe.
Periodični pregled vatrogasnih aparataPeriodični pregled mora se obaviti najmanje jednom u godinu dana, a po potrebi i češće, ovisno o uvjetima smještaja, o čemu odluku donosi korisnik. Periodični pregled aparata pod stalnim pritiskom obuhvaća:

  • vanjski pregled općeg stanja aparata s obzirom na koroziju i oštećenja,
  • vanjski pregled stanja i kompletnosti svih dijelova aparata,
  • pregled glede uporabivosti natpisa i uputa za rukovanje na aparatu,
  • kontrolu radnog pritiska u aparatu (osim CO2 aparata),
  • kontrolu ispravnosti manometra (ako je omogućena),
  • izvlačenje osigurača i ponovno plombiranje,
  • pregled stanja spojne cijevi i mlaznice uz propuhivanje zrakom i obvezatnu zamjenu oštećenih ili dotrajalih dijelova i brtvi,
  • provjeru mase sredstava za gašenje vaganjem, te upisivanje na samoljepivu naljepnicu (slika 1. u prilogu), i lijepljenjem na spremnik aparata
  • protresanje aparata u obrnutom položaju u svrhu rastresanja praha,

 Periodični pregled aparata s bočicom obuhvaća radnje pod 1, 2, 3, 6 i 7 iz prethodnog članka  i slijedeće radnje:

  • skidanje zatvarača, provjeru rada mehanizma za aktiviranje i svih brtvi,
  • provjeru usponske i uzbudne cijevi,
  • provjeru mase pogonskog plina u bočici vaganjem,
  • upisivanje izvagane mase i datuma na samoljepljivu naljepnicu i lijepljenje na bočicu (slika 2 u prilogu Prvilnika). Bočice starije od 20 godina odbaciti.

Kod aparata punjenih prahom provjeriti stanje praha glede sipkosti, pojave grudica i stranih tijela. Kod prijenosnih aparata zatvoriti otvor spremnika, protresti prah preokretanjem i trešnjom aparata. Prijevozne aparate polegnuti i protresti. Neupotrebljivi prah zamijeniti u cijelosti istovrsnim novim.Prosijavanje praha nije dopušteno. Navedene radnje izvršiti u suhoj zatvorenoj prostoriji i u što kraće vrijeme da se izbjegne vlaženje praha vlagom iz zraka. Aparate za gašenje sa sredstvom na bazi vode isprazniti, izvršiti provjeru unutrašnjosti spremnika na koroziju, te u slučaju da zadovoljava ponovno napuniti.Nakon izvršenog periodičnog pregleda aparat označiti naljepnicom . Bušenjem rupa na naljepnici označiti mjesec i godinu izvršenog pregleda i šifru (oznaku) stručne osobe koja je izvršila pregled. Prilikom zamjene naljepnice, kod periodičnog pregleda, na novu naljepnicu prenijeti godinu prethodnog kontrolnog ispitivanja.Uočene nedostatke stručna osoba je obvezna u potpunosti otkloniti, odnosno neispravne dijelove zamijeniti isključivo istovrsnim rezervnim dijelovima proizvođača aparata i sredstvom za gašenje, odnosno rezervnim dijelovima odobrenim za uporabu od strane proizvođača aparata. U svakom drugom slučaju aparat se mora ukloniti iz uporabe. 

 

Kontrolno ispitivanje vatrogasnih aparata
Kontrolnom ispitivanju
prema ovom Pravilniku podliježu vatrogasni aparati čiji je radni pritisak manji od 25 bara i bočice s pogonskim plinom volumena do 0,5 litre.
Kontrolno ispitivanje vatrogasnih aparata mora se obaviti najmanje svake pete godine, a obuhvaća sve radnje predviđene periodičnim pregledom, uz dodatak sljedećih radnji:

  • kod aparata pod stalnim pritiskom, oslobađanje Pritiska iz aparata i otvaranje spremnika,
  • rasklapanje zatvarača ili ventila, provjera mehanizma za aktiviranje i zamjena svih brtvi,
  • provjeru usponskih cijevi,
  • iz aparata napunjenih prahom isprazniti prah uz provjeru stanja praha u pogledu sipkosti i pojave grudica,
  • iz aparata napunjenih halonom prepumpati halon ii spremnika,
  • pregled unutrašnjosti spremnika,
  • punjenje spremnika vodom uz dodatak inhibitora korozije i hidrauličko ispitivanje čvrstoće i nepropusnosti spremnika prema uputi proizvođača. Ako se prilikom ispitivanja uoče oštećenja, propuštanja ili trajne deformacije, spremnik obvezno odbaciti i onemogućiti njegovu daljnju uporabu;
  • sušenje ispitanog spremnika izvana i iznutra,
  • utiskivanje na dno spremnika oznake godine ispitivanja i znaka ovlaštenog poduzeća koje je ispitivanje izvršilo,
  • prije ponovnog punjenja spremnika aparata s prahom, na dno spremnika staviti prsten (slika 4 u prilogu) na kojem treba, ne neizbrisiv način, označiti godinu izvršenja spomenute radnje,
  • provjera pritiska otvaranja ventila sigurnosti osim kod rasprskavajućih membrana,
  • izmjena rasprskavajućih membrana na ventilima sigurnosti.

Nakon izvršenih ispitivanja, aparat napuniti prema uputi proizvođača istovrsnim sredstvom za gašenje, odnosno istovrsnim pogonskim plinom.Nakon izvršenog kontrolnog ispitivanja aparat označiti naljepnicom. Bušenjem rupa na naljepnici označiti godinu izvršenog pregleda i šifru stručne osobe koja je pregled izvršila.Boce za CO2, volumena većeg od 0,5 lit, ispituje ustanova ovlaštena od strane inspekcije za postrojenja pod pritiskom (tlakom).Kod aparata starijih od 15 godina, osim aparata sa CO2, sve radnje predviđene kontrolnim ispitivanjem potrebno je izvršiti svake dvije godine.Ovlaštena poduzeća ili radnje, obvezna su o izvršenim periodičnim pregledom i kontrolnim ispitivanjima voditi evidenciju. Evidencija sadrži podatke o tipu, tvorničkom broju i korisniku aparata te o datumu izvršene radnje.


Autor: SM
www.zastita.com.hr