Ekonomat
katalog proizvoda

Spašavanje iz dubina i visina

Udžbenik Sanjina Blaževića i Marija Paluha na temu spašavanje iz dubina i visina.

Opširnije

60,00 kn

Posavec: Zaštitne naprave za disanje

Udžbenik autora Zlatka Posavca Zaštitne naprave za disanje namjenjen za specijalnost

Opširnije

50,00 kn

Prirucnik-vatrogasac

Grupa autora, Priručnik za osposobljavnaje vatrogasaca; udžbenik za osposobljavanje za zvanje ispitani vatrogasac

Opširnije

25,00 kn

Strojar u vatrogastvu

 

Opširnije

50,00 kn

Vatrogasni oglasnik

Imenik

Košarica

Linkovi

	Vlada Republike Hrvatske
	Ministarstvo unutarnjih poslova
	Ministarstvo obrane RH
	DUZS
	Hrvatski crveni križ
	Hrvatske šume
	Vatrogasni portal
	Udruga profesionalnih vatrogasaca Hrvatske

Zaštita od požara - evakuacija i spašavanje

Koje su obveze poslodavca u svezi zaštite od požara?

Poslodavac je dužan u svakom objektu uzimajući u obzir tehnološki proces, tvari koje se u radu koriste, način rada, uskladištene tvari kao i veličinu objekta, poduzeti mjere da do požara ne dođe, a ako ipak do njega dođe, da se opasnost po sigurnost i zdravlje zaposlenika smanji na najmanju moguću mjeru (čl. 59. ZZR).

Za koje slučajeve je poslodavac dužan organizirati i osigurati evakuaciju i spašavanje?

Ovisno o prirodi procesa rada poslodavac je dužan organizirati i osigurati evakuaciju i spašavanje za slučaj iznenadnog događaja koji može ugroziti njihovu sigurnost i zdravlje (elementarne nepogode, požari, eksplozije, ispuštanje opasnih tvari u količinama iznad dopuštenih i sl.) i osposobiti osobe koje će provoditi evakuaciju i spašavanje.

Osobama koje su određene za provođenje evakuacije i spašavanja poslodavac mora staviti na raspolaganje potrebnu opremu (čl. 60. ZZR).

Što je poslodavac dužan poduzimati za moguće slučajeve izvanrednih događaja?

Poslodavac je dužan utvrditi plan evakuacije i spašavanja za slučaja izvanrednog događaja i s njim upoznati sve zaposlenike. Na osnovi tog plana moraju se provesti vježbe najmanje jedanput u dvije godine (čl.61. st. 1. i 2. ZZR).

Odjel za zaštitu i spašavanje
DJELATNOSTI ODJELA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

Gotovo u svim zemljama zaštita stanovništva od opasnosti izazvanih prirodnim nepogodama, tehnološkim i tehničkim nesrećama i od ratnih opasnosti definirana je na približno jednak način.

Pri tome je redovito u zakonodavstvu tih država primjenjivana međunarodna regulativa, za zaštitu od ratnih opasnosti Ženevska konvencija o zaštiti civilnih žrtava rata, odnosno VI. glava II. dopunskog protokola uz Ženevske konvencije, a u području mirnodopskih nesreća (prirodne nepogode i tehnološke nesreće) primjenjuju se odredbe međunarodnih konvencija (na razini Europske unije, Svjetske organizacije rada, Svjetske zdravstvene organizacije, Međunarodne organizacije civilne zaštite - agencije Ujedinjenih naroda) i drugih organizacija koje se bave zaštitom u industrijskim pogonima i akcidentima na takvim objektima.

Sukladno navedenim konvencijama i u svijetu prihvaćenim standardima civilna zaštita je u Republici Hrvatskoj, jednako kao i drugdje u svijetu, definirana kao humanitarna djelatnost kojoj je cilj zaštita ljudi i imovine od posljedica prirodnih nepogoda, tehničko - tehnoloških i ekoloških nesreća i ratnih djelovanja, a obuhvaća provedbu samozaštite pučanstva, mjere zaštite i spašavanja te aktiviranje i rad službi, tijela za vođenje i zapovijedanje i posebnih postrojbi namijenjenih izvršavanju različitih zadataka zaštite ljudi i imovine.

Svrha provedbe mjera zaštite i spašavanja je angažiranje i uključivanje svih raspoloživih snaga kako bi se spriječilo nastajanje nesreće (primjerice izgradnjom dodatnih nasipa kod obrane od poplava) ili proširenje njena opsega (primjerice u istoj situaciji evakuacija ljudi i imovine), s konačnim ciljem smanjenja ljudskih gubitaka i materijalne štete.

U državi s organiziranim sustavom zaštite i spašavanja u trenutku nastanka opasnosti ili nesreće, odnosno u trenutku kad odgovarajuće službe o tome dobiju podatke ili saznanja, mjere se provode postupno (od općine do države), počevši od provedbe samozaštite građana u vlastitoj sredini, te se zatim postupno, planski i organizirano provodi uključivanje ponajprije snaga i službi kojima je zaštita i spašavanje redovita djelatnost, a zatim i dopunskih stručnih snaga, sve do masovnog uključivanja postrojbi civilne zaštite specijalističke i opće namjene i svih radno sposobnih građana.

Uobičajeno je da se mjere zaštite i spašavanja dijele po vrsti opasnosti ili vrsti zaštite koju osiguravaju, a osnovne su (prema II. dopunskom protokolu Ženevskih konvencija za ratnu situaciju):

• pravodobno obavješćivanje pučanstva o nastanku opasnosti i uzbunjivanje (služba uzbunjivanja),
• evakuacija,
• sklanjanje ljudi i imovine i zaštita od bojnih otrova,
• spašavanje iz ruševina,
• pružanje prve medicinske pomoći i skrb o povrijeđenima i oboljelima,
• borba protiv požara,
• otkrivanje i označavanje opasnih zona (obuhvaća RKB detekciju, te otkrivanje zaostalih razornih i eksplozivnih sredstava) te RKB dekontaminaciju i razminiranje terena,
• prihvaćanje ugroženog pučanstva i smještaj,
• asanacija terena.

Osim navedenih mjera zaštite i spašavanja Pravilnikom o metodologiji izrade i sadržaju planova zaštite i spašavanja (NN 31/95) još su obuhvaćene sljedeće mjere zaštite i spašavanja:

• zaštita i spašavanje od rušenja visokih brana te obrana od poplava,
• veterinarska zaštita i pomoć,
• zaštita i spašavanje bilja i biljnih proizvoda,
• zaštita i spašavanje na vodi te
• zaštita od epidemija.

U posljednje vrijeme sve se više javlja potreba za zaštitom i spašavanjem ljudi i otklanjanjem posljedica od nesreća izazvanih djelovanjem čovjeka, ili na objektima koje su izgradili ljudi, kao što su velike nesreće u prometu, ispuštanja u okolinu otrovnih, zapaljivih, eksplozivnih ili agresivnih tvari, pucanja brana ili nasipa i slično.

U tom smislu Odjel za zaštitu i spašavanje u svom djelokrugu rada obuhvaća:

• vođenje evidencije o obveznicima civilne zaštite i vojnim obveznicima s ratnim rasporedom u civilnoj zaštiti,
• ustroj postrojbi civilne zaštite specijalističke i opće namjene na razini države, županije, gradova općina,
• planiranje i provođenje obuke postrojbi civilne zaštite,
• vođenje evidencije o povjerenicima civilne,
• ustroj stožera civilne zaštite, zapovjedništva i područnih zapovjedništava civilne zaštite na svim razinama ustroja lokalne uprave i samouprave,
• vođenje evidencije skloništa osnovne zaštite i praćenje stanje skloništa (920 skloništa na području Grada Zagreba i 72 skloništa na području Zagrebačke županije),
• vođenje evidencije obveznika s ratnim rasporedom na mjestu voditelja skloništa (1067 voditelja skloništa u Gradu zagrebu i 94 voditelja skloništa za područje Zagrebačke županije),
• davanje mišljenja na urbanističke planove u svezi s mjerama zaštite i spašavanja,
• izradu Procjene ugroženosti od prirodnih, tehničkih, tehnoloških i ekoloških nesreća, kao i od ratnih razaranja,
• izradu Plana zaštite i spašavanja,
• praćenje provođenja mjera sanacije izvanrednih događaja manjih razmjera te izrada izvješća o učinjenom,
• skrb o materijalnim i tehničkim sredstvima civilne zaštite, te planiranje njihove nabave sukladno materijalnim formacijama.

Djelatnici Odjela za zaštitu i spašavanje Policijske uprave zagrebačke sudjelovali su u nizu važnih akcija:

• tijekom rata sudjelovali u operativnim akcijama,
• osposobljavali skloništa osnovne zaštite,
• dolazak Svetog Oca 1994. i 1998. godine,
• sudjelovali na gašnju požara otvorenog prostora na Korčuli 1998. godine,
• pomagali za vrijeme poplave (1998.) na području Zagrebačke županije,
• sudjelovali u Međunarodnoj vježbi gašenja požara i spašavanja ljudi u suradnji s NATO – “Kroćenje zmaja – Dalmacija 2002”,
• sudjelovali na Međunarodnoj vježbi “Bogorodsk 2002”.

Autor: VĐ
www.zastita.com.hr

VATROGASCI - 193

VATROGASNA ŠKOLA

 

VPN Telefonija

 

Humanitarne akcije

 

 

Vatrogasci savjetuju

 

Himne

	Vatrogasna Himna
	Državna himna